{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Biografija ili životopis, konkurs ili natječaj?

F
18.10.2012. u 14:01
1
6
Biografija ili životopis, konkurs ili natječaj?
1
Biografija ili životopis, konkurs ili natječaj?
U izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine kao jedna od problematičnih tački navedena je i etnička podjela obrazovnih sistema što je prepreka za postizanje uključenosti u obrazovanje i što otežava proces održivog povratka.
Glasnogovornica OSCE-misije Mersiha Čaušević-Podžić u izjavi za Fenu kaže da škole koje promoviraju diskriminatorne politike i segregaciju krše princip vladavine prava i u sukobu su s domaćim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.

"Iako je broj 'dviju škola pod jednim krovom' relativno nizak, i obuhvata od jedan do dva posto škola u cijeloj BiH, ipak ne smijemo ignorirati ovaj diskriminatorni fenomen. Širom zemlje, postojanje etničkih obojenih i neinkluzivnih nastavnih planova i programa, koji su uglavnom orijentirani prema jednoj etničkoj grupi, jasno ilustruje temelj na kojem je obrazovni sistem u BiH podijeljen. Ova neinkluzivnost se također ogleda i u nepovoljnim školskim sredinama, kao što su manifestacije vjerskih ili ratnih simbola, koje direktno utiču na održivi povratak", kaže ona.

Naprimjer, protivno kriterijima razvijenim da bi se potaknuo proces povratka, a na koja su se obavezala ministarstva obrazovanja, škole u BiH nastavljaju sudjelovanje u obilježavanjima događaja ratnog i vjerskog karaktera.

"Ako se djeca ne mogu osjećati dobrodošlima i prihvaćenima u školi, ili ako su predmet nasilja, roditeljima povratnicima je teško omogućiti nastavu svojoj djeci. Ovo stoga povlači pitanja održivosti trajnog povratka. Postoji očigledno i drugi faktori koji utiču na povratak, kao što je stambeno zbrinjavanje, socijalna zaštita i zaposlenje, ali obrazovanje s pravom igra važnu ulogu", kaže Čaušević-Podžić te naglašava potrebu razvijanja dugoročnih rješenja da bi se adresirali svi oblici diskriminacije u školama u BiH.

A kad je riječ o stanju na terenu mlada profesorica bosanskog jezika koja je diplomirala u Tuzli, a živi u Odžaku, i koja nije željela da joj navodimo ime, u razgovoru za Fenu iznosi svoja iskustva.

"Kao profesorica bosanskog jezika i književnosti gotovo svakodnevno se susrećem s pitanjma tipa koji je to jezik, gdje se taj jezik još govori, ubjeđuju me da taj jezik ne postoji te da aplikacije na konkurse dostavljam prevedene na hrvatski ili srpski jezik", kaže ona i dodaje da tako biografija bude životopis, a konkurs natječaj i sl.

Sve je manje ljudi koji baveći se obrazovanjem progovaraju o ovoj temi. Za mene odabir jezika i izučavanje jezika nikad nije bilo pitanje isključivanja ostala dva jezika, kaže ona.

Naglašava da je jezik uvijek izučavala u okvirima ostala dva jezika. Nastojala sam istražiti sličnosti i razlike kako bih što bolje razumijevala svoj jezik, pa to isto iskustvo nastojim prenijeti i svojim učenicima. Držim da je obrazovanje jedini način da se prevaziđu ovi i slični problemi, ali nisam optimistična.

Ova mlada profesorica u potrazi za poslom postavlja i pitanje “može li se predavati hrvatski ili srpski jezik s diplomom profesora bosanskog jezika”?

Također ostaje i pitanje može li se predavati jedan od jezika bh. naroda, ako se ne poznaju druga dva jezika. Kako onda učenicima objasniti razlike, sličnosti... jezika u BiH?

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: