Piše: Asim Bešlija
Iako se, na primjer, u Banjaluci godišnje napravi svega 30-ak inovacija, interesantno je da banjalučki kao i sarajevski inovatori, kada imaju priliku da se pojave na sajmovima, dobiju brojne nagrade u Ženevi, Parizu ili azijskim gradovima. No, sve to, zahvaljujući skoro samo vlastitom trudu i angažmanu na prikupljanju novca za finansiranje projekata jer državni sistem ne stoji iza toga.
Vrijedni pronalasci ali novca ipak nema
Banjalučanin Marko Lukić izumio je interesantnu eko fontanu koja predstavlja svojevrstan čistač zraka. Fontana koja radi na struju kroz usisivač u obliku tanjira za satelitsku antenu pod pritiskom usisava nečist zrak u posebno zagušljivim prostorima, i šalje ga u posebne komore i filtere.
Iz zraka se izdvajaju nečistoće koje ostaju u vodi i filterima, a nazad se izbacuje prečišćen zrak. Nezgrapne dimenzije same fontane ublažava fino dizajnirana unutrašnjost koja odslikava prirodno okruženje jednog seoskog mlina.
Grupa mladih inovatora iz Banjaluke potrošila je tokom godina čak 100.000 KM razvijajući i testirajući svojevrsnu automatsku mašinu za stimulaciju padavina i suzbijanje grada, ali i nešto što se može koristiti za razbijanje magle u dosta bh. gradova koji s njom imaju problema.
Sam izum izgleda kao lanser i unikatan je na prostorima bivše Jugoslavije, dok ga u BiH za sada niko ne posjeduje. Iako bi se ovaj izum mogao serijski proizvoditi jer je praktičan i koristan, niti država ni entiteti, te banke i kompanije ne pokazuju interes za ulaganje u ovakav projekat.
Inovatori nisu shvaćeni ozbiljno
U RS Savez inovatora se uspio izboriti da ga Ministarstvo nauke uzme pod svoje okrilje te da bude usvojen Pravilnik o podsticajima koji inovatorima daje kakvu takvu podršku u radu. Na zadnjem kvartalnom konkursu koji je savez objavio, javilo se 25 inovatora sa novim inovacijama ali je svega njih 7 dobilo finansijsku podršku.
"Ta sredstva se kreću od 1000 do 4000 KM. To su sredstva koja se mogu koristiti za izlazak na međunarodne izložbe, da se zaštite autorska prava pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH", objašnjava Ljubiša Pašić, sekretar saveza.
No, i sa ovim malim pomakom investicije su potrebne a trebala bi ih ponajprije osigurati vlasti iz budžeta namijenjenih za razvoj. Iako je i u svijetu praksa da od ukupnog broja inovacija, tek njih 20% bude komercijalno realizirano. U BiH, nažalost, nemamo primjera da je ijedna inovacija finansijski podržana i da se serijski proizvodi, ili da su pretvorene u domaći brand. Inovatori podsjećaju da je znanje kapital ali ih u ovoj zemlji nema ko čuti.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
