Ministarski sastanak je prethodio sastanku šefova država ili vlada 43 zemlje, koji se sastaju popodne, na kojem će biti pokrenut Barcelonski proces - Unija za Mediteran. Bosanskohercegovačku delegaciju na samitu u Parizu predvodi predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić.
Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Evropske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te evropske sredozemne zemlje - Hrvatska, Albanija, BiH, Crna Gora i Monako. Pozvane su 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u tom projektu.
Unija za Mediteran počivat će na saradnji u konkretnim projektima u više područja, poput ekološke zaštite, solarne energije, civilne zaštite, osiguranja pitke vode te pomorskih i cestovnih komunikacija.
Na čelu Unije bit će dva supredsjedatelja, jedan s evropske strane, a drugi s južne obale Mediterana. Predviđeno je osnivanje tajništva, čije će se sjedište odrediti naknadno. Svake druge godine održavali bi se sastanci na vrhu, a između tih samita održavali bi se sastanci na ministarskim razinama.
Uspostava Mediteranske unije zamisao je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koji smatra da je budućnost Evrope na jugu i da Unija za Mediteran može pomoći u borbi protiv terorizma i fundamentalizma.
Prema prvobitnoj ideji, u projektu su od članica EU-a trebale sudjelovati samo zemlje koje izlaze na Mediteran. Međutim, tomu se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u toj ideji vidjela prijetnju za cijeli EU.
Zatražila je da u njoj sudjeluju sve članice, kako ne bi bilo podjela u samoj Uniji. Na kraju je Sarkozy morao pristati na kompromis, pa će biti uključene sve zemlje članice, a Barcelonski proces neće biti ugašan, nego se Unija za Mediteran smatra nadogradnjom tog procesa.
Na samitu će sudjelovat i sirijski predsjednik Bashar Al-Asad, koji će se naći za istim stolom s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom. Nikakav susret između njih dvojice nije predviđen, a evenutualno rukovanje smatralo bi se povijesnim.
Očekuje se prvi sastanak Al-Assada s novim libanonskim predsjednikom Michelom Sleimanom, a Olmert se sastao s predsjednikom palestinskih vlasti Mahmudom Abbasom. Rekao je, prenosi Hina, kako Izraelci i Palestinci nisu nikada bili tako blizu mirovnom sporazumu kao što su sada.
