{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bh. iseljenici se školuju na najprestižnijim univerzitetima širom svijeta

F
14.9.2014. u 09:24
78
22
Bh. iseljenici se školuju na najprestižnijim univerzitetima širom svijeta
78
Bh. iseljenici se školuju na najprestižnijim univerzitetima širom svijeta
Ruzmira Tihić-Kadrić (Foto: Facebook)
Bosanskohercegovačka dijaspora se uglavnom žali na nedostatak opcija za učenje maternjeg jezika, postojeći način registracije birača, nemogućnost glasanja putem interneta, pitanja vezana za državljanstvo, popis stanovništva i, generalno, nedostatnu političku zastupljenost u matičnoj zemlji.
Ovo je za Agenciju Fena kazala Ruzmira Tihić-Kadrić, pomoćnica ministra u Sektoru za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Naime, Sektor za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine uradio je detaljnu analizu statističkih podataka i podataka s popisa stanovništva iz 2011. godine za 51 zemlju prijema naših iseljenika.

Dva miliona iseljenika



"Radi se o oko dva miliona ljudi, što predstavlja više od 50 posto ukupnog stanovništva BiH prema preliminarnim podacima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova BiH obavljenog u oktobru 2013. godine. Napominjem da ovim brojem nisu obuhvaćeni pripadnici tzv. 'stare emigracije' koje institucije država prijema prepoznaju i prikazuju u statistici isključivo kao svoje državljane- kazala je u Tihić-Kadrić odgovarajući na pitanje koliko je Bosanaca i Hercegovaca u iseljeništvu i u kojim zemljama oni borave, te kakav je njihov status.

Na pitanje kakav je njihov status, Tihić-Kadrić je kazala da velika većina bh. iseljenika ima riješen status u zemljama prijema na neki zakonit način - putem sticanja državljanstva, stalnih dozvola boravka, radnih i studentskih viza.

Prema podacima UNHCR-ovog ureda za statistiku u Ženevi, u junu 2013. godine u svijetu je bilo još samo 27.419 osoba porijeklom iz BiH kojima je dodijeljen status izbjeglica, od čega se više od 15.000 nalazi u susjednoj Republici Srbiji.

"Ako se prisjetimo da je u toku rata oko milion i po ljudi bilo primorano napustiti zemlju, nakon čega su im zemlje prijema dodjeljivale status izbjeglica, primijetit ćemo da je navedeni sadašnji broj bh. izbjeglica u svijetu, ustvari, minimalan", kazala je.

Govoreći o tome kakav je nivo integracije bh.iseljenika, te kako ocjenjuje njihovu "snalažljivost", da li se oni obrazuju, kakav je stepen njihova obrazovanja, kazala je da bh. iseljenici u navedenim zemljama prijema su, generalno, veoma dobro integrirani i izuzetno su visoki procenti zaposlenih i upisanih na fakultete.

"Naglašavam da BiH u iseljeništvu ima ljude koji su educirani u najsavremenijim naučnim i stručnim oblastima ljudskog razvoja, što je potencijal koji je našoj zemlji neophodan. Te mlade ljude treba ohrabriti da znanje i vještine koje su stekli u razvijenim zemljama koriste u BiH", rekla je Tihić-Kadrić.

S obzirom na to da je dobra komunikacija naše države s dijasporom, Tihić-Kadrić je naglasila da se pripadnici dijaspore uglavnom žale na nedostatak opcija za učenje maternjeg jezika, postojeći način registracije birača, nemogućnost glasanja putem interneta, pitanja vezana za državljanstvo, popis stanovništva i, generalno, nedostatnu političku zastupljenost u matičnoj zemlji.

"Također, u nekim zemljama prijema postoje slučajevi diskriminacije te uskraćivanja pristupa pravima koja proizilaze iz radnog odnosa. Bh. iseljenici željeli bi da vide jedan aktivan odnos institucija BiH na svim nivoima uprave prema dijaspori, odnosno uvođenje takvih sistemskih rješenja u BiH koja bi omogućila aktivno uključivanje ogromnih ljudskih, finansijskih i socijalnih resursa u razvoj Bosne i Hercegovine", istakla je.

Pokretač BiH na putu ka EU



Vezano za organiziranje naglasila je da postoji mnoštvo organizacija bh. dijaspore organiziranih po raznim osnovama u zemljama prijema. U posljednje vrijeme sve veći broj tih organizacija registrira ogranke u BiH, tako da su u poziciji da traže sredstva za svoj rad i u BiH i u zemljama u kojima im se nalaze sjedišta.

S druge strane, činjenica je, da mladi i stručni ljudi imaju vrlo malo vremena da se posvete radu u bilo kakvim organizacijama. Apsolutno je uvjerenja da bh.dijaspora može biti značajan pokretač BiH na putu ka EU.

"Bh. dijaspora može i treba da bude jedan od ključnih pokretača napretka BiH ka EU. Najveće blago koje svaka zemlja ima su njeni ljudi, bez obzira na to da li žive unutar ili van njenih granica", kazala je ona.

Naglasila je da se bh. iseljenici širom svijeta školuju na najprestižnijim univerzitetima i u raznim naučnim oblastima za koje ne postoje istraživački resursi u našoj zemlji.

"To blago treba sagledati i uključiti u sve razvojne procese u BiH, u čemu očekujemo aktivan partnerski odnos EU. Nažalost, prijedlozi Sektora za iseljeništvo, odnosno Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za uključivanje oblasti migracije i razvoja u finansiranje iz IPA fondova nisu se našli među prioritetima EU u BiH. Također, nadamo se da će EU prepoznati značaj oblasti migracije i razvoja i uključiti je u godišnji izvještaj o progresu BiH", istakla je.

Na pitanje šta mogu i šta trebaju institucije BiH poduzeti da bi se poboljšao položaj bh.dijaspore koja je sa svojim potencijalom spremna pomoći svojoj domovini BiH, naglasila je da institucije BiH na svim nivoima uprave treba da koordiniraju svoj rad i kreiraju takva sistemska rješenja koja će ohrabriti bh. dijasporu i pomoći u integriranju njenog razvojnog potencijala u razvoj BiH.

"Neophodno je puno razumijevanje i podrška nevladinog i akademskog sektora te svih međunarodnih aktera razvoja u BiH da je bh. dijaspora neizostavan i izuzetno važan razvojni potencijal zemlje, te integralni dio bh. društva. U ovom procesu neizostavna je, naravno, i podrška medija", zaključila je Ruzmira Tihić-Kadrić, pomoćnica ministra u Sektoru za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: