{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bezvizni režim za BiH u prvoj polovini 2010.

S
5.12.2009. u 13:34
0
14
Bezvizni režim za BiH u prvoj polovini 2010.
0
Bezvizni režim za BiH u prvoj polovini 2010.
Pierre Mirel (Foto: Daylife)
Direktor Direkcije za zapadni Balkan pri Evropskoj komisiji Pierre Mirel izjavio je danas u Beogradu da će dijalog o viznoj liberalizaciji sa Kosovom početi početkom 2010. godine i izrazio uvjerenje da će odluka o ukidanju viza Albaniji i BiH biti donesena već u prvoj polovini naredne godine.
Mirel je na konferenciji Inicijative mladih za ljudska prava nazvanoj "Beogradski samit 2009" istakao i da poslije izvještaja glavnog tužioca Haškog tribunala Sergea Brammertza ima šanse da će biti deblokiran Privremeni trgovinski sporazuma Srbije sa EU.

On je istakao kako nema osnova zabrinutosti da će EU "zatvoriti vrata" zemljama zapadnog Balkana za proširenje kada u Uniju bude primljena Hrvatska i dodao kako EU, kada se ispune uslovi, poštuje svoja obećanja.

"Najveći rizik u procesu prostupanja nije u umoru EU za širenje, već u umišljenosti i nesposobnosti da se prevali još jedan korak u ispunjavanju uslova", poručio je direktor Direkcije za zapadni Balkan.

Mirel je rekao da pred zapadnim Balkanom, kada su u pitanju evrointegracije, stoje četiri izazova - konsolidacija vladavine prava, pitanje granica, obezbjeđenje tranzicione pravde i razvoj regionalne saradnje radi rješavanja, kako je naveo, pitanja hiljada izbjeglih lica.

On je naglasio da zemlje regiona moraju da pokažu volju da se suprotstave korupciji i organizovanom kriminalu, riješe pitanja granica koja su ostala neriješena od raspada bivše Jugoslavije i poručio da je došlo vrijeme da zemlje regiona "potpišu sporazume o ekstradiciji".

Direktorica Direkcije za evropske integracije u BiH Nevenka Savić istakla je u svom izlaganju da su na zapadnom Balkanu uglavnom zadovoljeni zakonodavno pravni okviri koji garantuju ljudska prava i zaštitu manjina, ali da je neophodno podizanje efikasnosti primjene propisa.

"Za uspješan odogovor ovom izazovu potrebni su institucionalni napori, podsticaj nevladinog sektora, ali i čvrsta politička opredjeljenost da se unaprijedi područje demokratije i vladavine prava", rekla je Savićeva.

Poslanica u Evropskom parlamentu Doris Pack rekla je obraćajući se učesnicima konferencije da "zemlje koje žele u EU moraju imati dobre odnose sa svojim susjedima".

Pakova je ocijenila da je "kultura ključ za zajedničko bivstvovanje", a interkulturni dijalog važan za prevazilaženje razlika i predrasuda.

Ona je pozdravila ukidanje viza Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji i izrazila nadu da će, kako je navela, i preostale tri zemlje u regionu dobiti viznu liberalizaciju.

Direktorica Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Milica Delević rekla je da je ukidanje viza Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori za putovanje u EU dobar pokazatelj, jer pokazuje kako, kada su postavljeni jasni uslovi, ima mogućnosti i da se oni provedu.

Delevićeva je navela da u Srbiji pristupanje EU podržava između 60 i 70 procenata građana i da ta podrška varira, ali nikada ne pada ispod 60 odsto, pri čemu su mladi između 18 i 19 godina najsnažniji zagovornici ideje o Srbiji kao dijelu Unije.

Predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Crne Gore Nebojša Medojević rekao je da u Crnoj Gori zabrinjava velika razlika između političkog i kulturnog pristupa Evropskoj uniji.

"Razlika između tehničkog pristupa evropskim integracijama - usvajanja zakona zato što se mora i suštinskog, kulturnog aspekta, leži u činjenici da mi ne smijemo da olako prihvatamo izbore i političke partije kao neke nadnacionalne strukture čije su odluke neprikosnovene", rekao je Medojević.

On je ocijenio da nevladin sektor, slobodni mediji i intelektualci treba da čine snagu koja će omogućiti suštinski pristup EU.

"Beogradski samit 2009" je skup koji je oranizovala nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava s ciljem da se omogući i uspostavi trajni dijaloga mladih regiona sa zvaničnicima EU.

U radu skupa učestvuje oko 200 mladih aktivista za ljudska prava iz zemalja bivše Jugoslavije, predstavnici vlasti i nevladinih organizacija iz Beograda, Prištine, Sarajeva, Zagreba i Podgorice i institucija EU.

Skup, koji se održava uz podršku Grada Beograda, sinoć je svečano otvoren, a trajaće i u nedjelju. Na kraju današnjeg, prvog radnog dana, učesnici bi trebalo da usvoje zajedničku deklaraciju u koju će biti uneseni stavovi mladih sa Balkana o donošenju odluka, vladavini prava i suočavanju sa prošlošću.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: