Rasprava o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini lišena je, kaže predsjednik Foruma Vehid Šehić, želje da se bilo kome nameću rješenja, jer nametanje u našoj zemlji uvijek proizvodi političku krizu.
"Na takav način nikada nismo u pravni život uveli ono što piše na papiru", obrazložio je Šehić ističući da je namjera ponuđenih prijedloga da, u prvom redu, iz Ustava BiH uklone odredbe koje su diskriminirajuće.
Prijedlozi uvažavaju i političku realnost, ali i potrebu za implementacijom dviju sudskih odluka – jednu Ustavnog suda BiH o ravnopravnosti sva tri naroda na čitavoj teritorijiu i odluku Suda u Strazburu te Protokol broj 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja zabranjuje sve vidove diskriminacije.
"Nastojali smo napraviti balans između individualnog i kolektivnog, između građanskog i nacionalnog. Naše polazište je bilo ono što je obaveza ove države tako da smo ponudili određena rješenja, pokušavajući isključiti pojam koji se često zloupotrebljava, a to je pojam ostalih. Imali smo u vidu i činjenicu da je BiH sekularna država iako se često ne zna ko vodi ovu zemlju, da li političari ili vjerski lideri", kazao je Šehić.
Kad je u pitanju definiranje Bosne i Hercegovine, osim demokratska, kako to stoji u sadašnjem Ustavu, predloženim amandmanima definirana je kao pravna, socijalna i sekularna država koja svoje postojanje i uređenje zasniva na univerzalnim vrijednostima, a posebno na vrijednostima antifašizma.
Predvidjeli su da bude jedan predsjednik i tri potpredsjednika države koji bi se rotirali svakih 12 mjeseci s posebnim nadležnostima predsjednika koji može predstavljati ovu državu u inozemstvu ili u nekim međunarodnim organizacijama.
Dio sadašnjih nadležnosti Predsjedništva, predloženim amandmanima, prenesen je na parlament BiH koji bi se zvao Skupština BiH, kao i na Vijeće ministara, koje ima predsjednika i ministre.
Predloženim amandmanima, Skupština BiH bi se sastojala od dva doma. Predstavnički dom bi imao 81 poslanika - 50 iz Federacije BiH, a 31 iz RS-a.
"Nismo predvidjeli entitetsko glasanje. Entitetsko glasanje u jednom segmentu smo prebacili u Dom naroda koji bi trebao da broji 31 delegata", kazao je Šehić.
Predloženo je da se Dom naroda sastoji od 31 delegata, od kojih 17 iz FBiH i to šest Bošnjaka, šest Hrvata i tri Srbina i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih te 14 iz RS-a i to šest Srba, tri Bošnjaka, tri Hrvata i dva iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih.
"Željeli smo da u Domu naroda ukinemo diskriminaciju među konstitutivnim narodima jer smo smatrali da bi Srbi iz Federacije također trebali da imaju mogućnost da budu delegati, također i Bošnjaci i Hrvati iz RS-a", kazao je Šehić.
Posebnu pažnju su obratili Ustavnom sudu BiH nastojeći da ta pravna institucija ne bude produžena ruka političkih partija, već nesporni autoritet.
"Ove naše zaključke i prijedloge uputili smo prvo na političke adrese gdje je dočekan s različite načine jer su u pitanju parcijalni interesi", dodao je Šehić.
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović kaže da su u prijedlozima ugradili i stavove da BiH bude država socijalne pravde i da bi teritorija trebala da bude jedinstven ekonomski prostor s približno sličnom razvijenošću.
"Nismo ulazili u političko i teritorijalno ustrojstvo BiH, ali smo se usredotočili na eliminisanje diskriminacije", kazao je on.
Živanović je mišljenja i da bi sva krivična djela učinjena u privatizaciji morala biti tretirana kao djela koja ne zastarijevaju.
Na današnji okrugli sto o temi ustavnih promjena u Banjoj Luci nije se odazvao veći broj zainteresiranih ni predstavnika političkih stranaka, ni nevladinih organizacija, niti ljudi iz pravne ili druge struke.
