BBC
0

Balkanski razdori opstaju u bh. školama

Sarajevo-x.com
Nastavnica geografije u stolačkoj srednjoj školi u jutarnjoj smjeni razgovarala je sa učenicima četvrtog razreda o pitanjima kao što je: Koji su glavni gradovi Hrvatske? Koja evropska država ima najveću hrvatsku zajednicu? Ima li mnogo Hrvata u Africi? Rat u Hrvatskoj naziva "ratom za našu zemlju". Na drugoj strani, u popodnevnoj smjeni, kada u učionicu ulaze učenici Bošnjaci, đaci uče isto gradivo na drugačiji način.

I BBC se pozabavio bh. fenomenom "dvije škole pod jednim krovom". Njihov dopisnik Mark Lowen iz Stoca je donio priču koju naziva "Balkanske podjele opstaju u bosanskim školama".

Nepopularni sistem uveden je 2003. godine kao privremeno rješenje. Do danas je, piše BBC, u BiH ostalo podijeljeno preko 50 škola.

Vlasti u ovim zajednicama nisu voljne da uvedu ikakve promjene.

"To nije dobro za našu budućnost, ali tako je kako je", kaže Marija Blatnjak, 18-godišnja učenica, bosanska Hrvatica. "Možete vidjeti da različiti studenti ne komuniciraju. To će biti veliki problem za našu zemlju jer smo naučili da budemo odvojeni."

Kad se završi "hrvatska smjena", školsko zvono označava vrijeme kad u zgradu ulaze bošnjačka djeca. Osamnaestogodišnji Emin Isaković nije oduševljen sadašnjim stanjem.

"Kad bi išli zajedno u školu, bili bismo u stanju da razumijemo i upoznamo jedni druge", kaže on. "Moramo riješiti problem razdvojenosti u školi prije nego ovdje počnemo rješavati druge probleme."

Kod osnovaca je razdvojenost još naglašenija. Djeca koriste različite dijelove zgrade. Kritičari upozoravaju da je petnaest godina nakon rata zasađeno opasno smjeme kroz ove podjele.

"To je obrazovni aparthejd", objašnjava aktivista za ljudska prava Nerin Dizdar. "Mlade se uči da su im oni drugi prijetnja. To stvara nepoznavanje i mržnju, a to su osnove za buduće konflikte."

Jedan dječak iz ove škole kaže da je za Hrvate i Bošnjake bolje da ostanu odvojeni u školama kako bi se izbjegle neželjene posljedice.

"U ovom trenutku ovo je jedini mogući način obrazovanja", smatra učiteljica Mirjana Biletić. "Smjene su tu iz logističkih razloga, ne zbog segregacije ili diskriminacije."

Na pitanje zašto na ulazu u školu visi hrvatska zastava, ona kaže: "Ako učenici imaju problem s tim, mogu uložiti žalbu."

Samo 30 kilometara dalje u Mostaru je situacija potpuno drugačija, bilježi dopisnik BBC-a. Hrvati i Bošnjaci idu u školu zajedno i imaju zajedničke aktivnosti u bibliotekama i sportskim salama. To je jedina nekadašnja institucija "dvije škole pod jednim krovom" koja je ujedinjena.

"Sviđa mi se kad smo svi zajedno", kaže 15-godišnja Andrea Bevanda. "Tako treba biti. Djeca u ovoj školi su mnogo tolerantnija."

Kenan Riđešić slaže se sa Andreom.

"Imam mnogo prijatelja Hrvata. U ovoj školi ne vidim razliku među nama. Svi smo ljudi od krvi, kostiju i mesa, samo što oni idu u crkvu, a ja u džamiju."

Mnogi vjeruju da će mnogi pokušaji ujedinjenja škola propasti dok se ne uvedu reforme sistema.

"Ako ne promijenimo svoj način života, naša djeca će biti ista", kaže 18-godišnji učenik škole u Stocu Luka Aleksić. "Ljudi odavde misle da je pogrešno miješati se. Ako odete u kafić zajedno, kažu da si glup, da si drugačiji. Ipak, ja mislim da bismo trebali biti zahvalni što imamo drugačije prijatelje. Ovo je jedna zemlja i mi možemo bolje."