Predstavljanje izvještaja
23

Baldwin: BiH je jedina zemlja koja svoje građane naziva ostalim

FENA
Dvadeset godina od početka rata i dvije i po godine od presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH" BiH je još duboko podijeljena zemlja po nacionalnim linijama s Ustavom koji diskriminira, kazao je danas na predstavljanju izvještaja "Građani drugog reda: Diskriminacija Roma, Jevreja i ostalih nacionalnih manjina" Human Rights Watcha (HRW) viši legalni savjetnik ove organizacije i advokat Jakoba Fincija u slučaju "Sejdić-Finci" Clive Baldwin.
Foto: Feđa Krvavac/Klix
Foto: Feđa Krvavac/Klix
Dodao je da je BiH jedina zemlja na svijetu koja svoje građane, Jevreje i Rome, zove "ostalim".

"Jevreji, Romi i drugi ne mogu biti izabrani na određene funkcije, a situacija je još gora kada su u pitanju Romi, počevši od obrazovanja, zdravstvene zaštite, zaposlenja, itd. Stopa nezaposlenosti u ovoj populaciji je gotovo stopostotna", kazao je Baldwin.

Istakao je da je konačnoo vrijeme da se eliminiraju diskriminatorski elementi. Ovo, dodao je, moraju uraditi bh. političari, ali i međunarodna zajednica koja je odgovorna za ovakvo stanje.

Na pitanje novinarke Fene da li Dervo Sejdić i Jakob Finci mogu tužiti međunarodnu zajednicu sa SAD-om na čelu zbog diskriminatorskog ustava koji su nametnuli BiH, Baldwin je kazao da to nije moguće.

"Direktna odgovornost je na BiH, ali i na međunarodnoj zajednici", zaključio je.

Finci i Sejdić za nerješavanje diskriminacije više odgovornom smatraju državu BiH.

"Ne vidim da je BiH učinila nikakav napredak, ni kredibilan ni bilo kakav da riješi ovo pitanje. BiH traži da međunarodna zajednica izađe iz BiH i prestane donositi odluke uime BiH, a naši političari ne znaju sami naprijed", kazao je Sejdić.

Finci je kazao da ne postoji jasna politička volja za implementaciju presude.

"Krivi smo svi mi, ovo je loptica u našem dvorištu. Međunarodna zajednica je uradila ono što je mogla - blokirala nas je dok ne implementiramo presudu", kazao je Finci.

Pojasnio je da je Dejtonski sporazum potpisan da bi bio zaustavljen rat, a ne razvijena demokratska država.

"U Aneksu 4. je predviđeno da Ustav može biti promijenjen i to smo trebali davno uraditi", istakao je Finci.