Bajramski običaji širom svijeta: Vrata su svima otvorena, nije bitno ko si i odakle si
Blagdani su vrijeme koje većina ljudi provodi s porodicom, prateći ustaljene običaje svoje kulture u poznatoj, porodičnoj atmosferi. Međutim, nisu svi u mogućnosti da blagdane provedu s najbližima, u zemlji u kojoj su odrasli. Neki ljudi ih provode na radu, studiju ili drugim angažmanima u stranim zemljama. U tom slučaju se dobija prilika da se više nauči o običajima u drugim kulturama, kao i da se dio svoje inkorporira u zemlju u kojoj se trenutno nalaze.
Internacionalni studenti u Sarajevu podijelili su svoja iskustva s ekipom portala Klix.ba.
Yunus Demirbaş iz Turske u BiH se nalazi od 2009. godine. Osnovne i Master studije završio je na International University of Sarajevo (IUS), a nakon toga je ostao raditi za njih. Proteklih nekoliko godina Kurban-bajram slavio je u BiH i kaže da između naše zemlje i Turske ima više sličnosti nego razlika kada se radi o dočeku ovog blagdana.
Bez baklave nema ni Bajrama
Yunus kaže da se u Turskoj prije Kurban-bajrama kupuje nova odjeća koju zovu bajramluk. Na dan Bajrama se u džamiji obavlja bajram-namaz, kolje se kurban, pjevaju se bajramske pjesme i jede obrok sa porodicom. U fokusu svega je žrtva koja se prinosi Bogu, a pažnja se skreće na vrijednosti jedinstva i zajedništva.
"Bajram je vrijeme kada se ljudi zbližavaju, oni koji nisu bili u dobrim odnosima ponovo počinju govoriti jedni s drugima. Bajrami u Turskoj popravljaju odnose među ljudima", kaže on.
Tokom bajramskih dana posjećuju se članovi porodice, sa dobro utvrđenim redom i pravilima. Prvo se posjećuju najstariji članovi porodice, kod kojih se okupe svi ostali, a onda se ide u posjetu daljim rođacima. Djeca ljube ruke odraslima i na taj način iskazuju poštovanje, a zauzvrat dobiju novac. Isto tako posjećuju komšijske kuće kako bi dobili slatkiše. Međutim, u Turskoj kurbane ne dijele djeca, a ne postoji ni običaj da se za kurbansko meso daju slatkiši ili novac.
Uprkos tim malim razlikama, Bajrami u BiH i Turskoj se dočekuju na sličan način.
"Nisam se osjećao kao da sam daleko od kuće", kaže Yunus za Bajrame provedene u BiH.
Jedna od stvari koja je doprinijela tom osjećaju je i hrana koja se za Bajram sprema. Yunus posebno ističe baklavu. Iako u Turskoj postoji veća raznovrsnost što se baklava tiče, Yunus kaže da mu se bosanska baklava više sviđa. U Turskoj baklavu prave na razne načine pa se tako može naći sa kajmakom i pistacijama, ali Yunus tvrdi da je u BiH baklava bolja jer je domaća.
"Bez baklave nema ni Bajrama“, kroz smijeh govori on.
Ovaj turski građanin kaže da mu za Bajram nedostaje porodica, ali da se s tim nosi znajući da za Bajram može učiniti nešto dobro za druge. Već duže vrijeme tokom Kurban-bajrama radi sa humanitarnom organizacijom Crveni polumjesec, gdje obilazi mnoge gradove u BiH, dijeleći kurbansko meso, a djeci igračke.
Radosti Bajrama za nemuslimane
Abdul Wahab Aidoo iz Gane će za Bajram svoje vrijeme također iskoristiti da učini nešto dobro za one koji su u nepovoljnijem društvenom položaju. Svoj prvi Kurban-bajram u BiH Abdul Wahab će provesti dijeleći kurbane djeci bez roditeljskog staranja.
On se u Sarajevu trenutno nalazi na doktorskom studiju menadžmenta, a u ovoj zemlji je već devet mjeseci. Kaže da je već navikao biti van Gane za blagdane, ali da zbog aktivnosti u koje se uključuje u to vrijeme, kao i novih tehnologija, ne osjeća pretjeranu žalost zbog toga.
"Zbog društvenih medija teško da osjećam nostalgiju, često pričam s porodicom kući“, kaže on.
U njegovoj rodnoj Gani datum Kurban-bajrama vlada objavljuje preko muftije, a onda se taj dan proglašava nacionalnim praznikom za sve Ganjane, iako je Gana dominantno kršćanska zemlja.
Na jutro Kurban-bajrama u Gani idu u džamiju, a nakon molitve imam zakolje jednu ovcu ili kravu kako bi dao znak svima da mogu krenuti kući i zaklati svoje kurbane. Kada se to završi, meso se podijeli u više dijelova. Jedan dio ostaje porodici, a ostatak se dijeli siromašnima, bolesnima i starima koji sami ne mogu zaklati kurban, kao i nemuslimanima.
"Ovo je veoma važno u mojoj zemlji. Mislim da nemuslimani uživaju u Bajramu više nego muslimani", kaže on.
Abdul Wahab kaže da tokom Bajrama u bilo kojem muslimanskom domu koji posjetiš možeš dobiti hranu i gostoprimstvo. Čarobna fraza je "Baraka Da Sallah" i ona je znak da si došao podijeliti radost Bajrama sa domaćinom.
"Niko te ne pita ko si, odakle si, svi su pozvani", kaže Aidoo.
U ovoj zemlji najčešći kurbani su ovce, krave i koze.
Žrtva Bogu i pomoć siromašnima
Syed Shayan Gilani iz Pakistana u BiH je skoro već godinu dana, a studira mehaničko inžinjerstvo. Kaže da u BiH ima mnogo finih ljudi, a najviše mu se sviđa hrana. Živio je u nekoliko različitih država i kaže da je ponekad bilo teško naći halal hranu, što mu u BiH ne predstavlja problem.
Ovaj Kurban-bajram će sa nekim članovima porodice provesti u BiH, a ispoštovat će neke od svojih običaja. Naprimjer, već su kupili kozu koju će zaklati.
Gilani kaže da u Pakistanu većina ljudi unajmi mesara koji zakolje kurban za njih. Žrtvuju se najčešće koza, kamila ili krava.
Ovaj student kaže da se ove godine najviše raduje tome što će vidjeti kako izgleda Kurban-bajram u BiH. Pored toga, najviše se veseli mesu i bajramskom obroku.
Tokom blagdana nedostaje mu porodica koja je ostala u Pakistanu.
"Nije isto, propustio sam mnogo blagdana u Pakistanu", kaže on, ali dodaje da sa porodicom ostaje u kontaktu uz pomoć moderne tehnologije.
"Značenje ovog blagdana za mene je u onome što su me učili od samog početka. Žrtvuješ u Božije ime i daš to siromašnima", kaže on.
Suština Kurban-bajrama ista je svuda: podsjećanje na vrijednosti vjere, suosjećanje i zajedništvo. Međutim, određene razlike u proslavljanju postoje. Uprkos svemu, ove razlike su zanemarive kada se uzme u obzir duh blagdana koji se čini isti na raznim dijelovima planete.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
