Badnji dan: Uvod u oprisutnjenje događaja u Betlehemu prije 2.000 godina

"Badnji dan i Badnja večer imaju smisla samo kao očekivanje Božića i nisu samostalni praznici. Jutros je služena sveta liturgija, vjernici su došli i najveći dio njih se pričestio, što i jeste suština liturgije. Danas kroz niz običaja vjernici intenziviraju osjećaj dolaska Božijeg, jer Božić i jeste slavljenje Božijeg dolaska među ljude", rekao je za Klix.ba sveštenik Darko Đogo koji je dodao da je nalaganje badnjaka zapravo suština svega.

"Badnji dan je posvećen tom osjećaju, a večeras prije Povečerja je nalaganje badnjaka, što je zapravo kulminacija i oprisutnjenje događaja koji su ljudi imali prije više od 2.000 godina u betlehemskoj pećini", objasnio je Đogo koji je ujedno i dekan Bogoslovskog fakulteta Sveti Vasilije Ostroški.

"Vjera nam često govori da se velike stvari u životu vide srcem. Ono što vidimo za Božić jeste da Bog dolazi i On daje blagoslov svog prisustva ljudima, a ljudi mogu učiniti mali napor kako bi uzvratili ljubav. Donošenje drveta i zagrijavanje pećine su zapravo metafora čovjekovog napora koji on ulaže da bi uzvratio Božiju ljubav", kazao je Đogo objašnjavajući paljenje badnjaka.

Običaji

"Ljudi koji i nemaju osjećaj prisnosti sa vjerom poste na Badnji dan, a danas se priprema pečenica – meso koje se jede na Božić. Također i pored paljenja Badnjaka navečer su predviđeni brojni običaji. Interesantno je da se ponegdje običaji vezani za Badnju večer prebacuju na Božić i to je lokalnog karaktera – od grada do grada, od sela do sela običaji se razlikuju", rekao je Đogo dodavši da suština leži u dječijoj radosti.

"Djeca se okupljaju i oni zbog svoje radosti svjedoče radosti koju je doživio svijet kada se Bog javio među ljudima. To je i porodični i crkveni način da se oživi radost pastira koji su dočekali Spasitelja svijeta", zaključio je Đogo.