{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Analitičari: Ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana je fatamorgana

A
22.5.2013. u 08:25
20
20
Analitičari: Ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana je fatamorgana
20
Analitičari: Ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana je fatamorgana
Foto: Anadolija
U prvom tromjesečju ove godine (januar-mart) u Bosni i Hercegovini je evidentan skroman ekonomski rast, potvrđeno je agenciji Anadolija u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.
Istovremeno stižu informacije kako Srbija i Crna Gora izlaze iz recesije.

Tragom te informacije novinari i urednici agencije Anadolija istraživali su da li je to naznaka ekonomskog oporavka zemalja zapadnog Balkana ili je riječ o "tačnom zbiru netačnih statističkih podataka" kojima se manipulira u političke svrhe.

Sudeći po ocjenama relevantnih ekonomskih analitičara iz regije, ekonomski oporavak zapadnog Balkana može biti samo fatamorgana.

"Rast izvoza i industrijske proizvodnje, te povećanje građevinskih radova ukazuju na zaustavljanje nekih veoma važnih negativnih trendova iz prethodne godine. Nominalna stagnacija robnog uvoza i rast građevinskih radova ukazuju na moguću stagnaciju domaće potražnje, što uz nominalno smanjenje vanjskotrgovinskog robnog deficita od 9,3 posto, ukazuje na skroman realni bh. ekonomski rast u prvom tromjesečju", tvrde u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.

Porast proizvodnje električne energije



Važan napredak je, dodaju, ostvaren u domenu pokrivenosti robnog uvoza izvozom od 56,5 posto u prvom tromjesečju što je znatno više u odnosu na isti period 2012. godine. Ovo je, istaknuto je, rezultat pada robnog uvoza i rasta vrijednosti izvoza od 9,7 posto. Također, povećanje izvoza u prvom tromjesečju je u velikoj mjeri dovelo do rasta prerađivačke industrije od 9,7 posto "koja ima centralnu ulogu u cjelokupnoj BiH ekonomiji".

Pored toga, značajan doprinos povećanju industrijske proizvodnje i izvoza u prvom tromjesečju, kako je pojašnjeno, ostvaren je zahvaljujući porastu proizvodnje električne energije od 15,4 posto nakon brojnih problema sa remontima i hidrološkom situacijom u prethodnoj godini. U isto vrijeme, građevinarstvo nakon prošlogodišnjeg pada od 5 posto bilježi skroman rast u prvom tromjesečju, i to kao rezultat snažnog rasta u Federaciji BiH od 21 posto, ponajviše zbog gradnje autoputa na koridoru 5C, te pada od 15,8% u bh. entitetu Republika Srpska.

Ekonomski analitičar Eldar Dizdarević pojašnjava da je informacija o ekonomskom rastu u BiH tek statistički pokazatelj.

"Kod nas u BiH se obično početkom godine, odnosno u prvom kvartalu, pokaže nekakav blagi rast. Tako je bilo posljednjih pet do šest godina. I onda u zadnja tri kvartala dođe do potpunog obrata. Tako da ja mislim da je to sada nekakav trend koji samo zbir statističkih podataka koji ne daju realnu sliku na terenu. Naprotiv, ja vidim dosta pokazatelje koji potvrđuju da u ovoj godini možemo očekivati i drastičan pad. Doći do smanjenja potrošnje zbog javnog sektora i povećane otplate dugova Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Vlada Federacije BiH planira da poveća poreze, što ne ide u prilog realnoj ekonomiji. A izvoz zavisi od oporavka eurozone kojoj sada ne cvjetaju ruže. Ne vidim ja ništa dobro u ovoj godini", kazao je Dizdarević.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore (VKT) Igor Gavran, također, upozorava da se blagi rast bh. ekonomije treba tretirati iz tri ugla. On kaže da je rast ekonomije više nego simboličan, te podsjeća kako se ekonomska kretanja u BiH čest fiktivno prikazuju "pa su i krediti značajne investicije".

"Statistički, ja vjerujem da su ti podaci su tačni. Međutim, oni su takvi iz tri osnovna razloga. Jedan razlog je što su u prvom kvartalu prošle godine bile velike vremenske nepogode. Došlo je do pada proizvodnje, loše hidrologije... Jedan razlog tog povećanja jeste činjenica da je prošlogodišnji prvi kvartal bio rijetko loš. Drugi razlog je to što na ovom kvartalu imamo iznimno pozitivnu hidrološku situaciju i enorman rast izvoza električne energije. Nažalost, obzirom da u našoj proizvodnji proizvodnja električne energije mnogo utiče, otud i taj rast. Treće, uprkos svim tim povećanjima, i procentualno, a i kad se gleda u apsolutnim vrijednostima, suštinski se ništa ne mijenja u ekonomiji. Kad se pogledaju ukupne vrijednosti, one su i dalje daleko, daleko ispod potreba u BiH", naglasio je Gavran.

Povećanje rasta ekonomije u BiH, kaže Gavran, nije posljedica održivog razvoja već male promjene.

"Gdje su dalji kapaciteti za raste ekonomije od onog što sam spomenuo? Nema ih. Nema novih kapaciteta, ulaganja... Nemamo novu elektranu i nove energetske kapacitete. Primjerice, ako ljeto bude sušno i hidrologija loša, sve što sada imamo izgubit ćemo u predstojećim mjesecima. Osim toga, tužno je što mi u BiH toliku struju izvozimo umjesto da je trošimo u domaćoj industriji i izvozimo gotove proizvode", izjavio je on.

Stanje u Hrvatskoj i Srbiji



Također, prema studiji hrvatskih stručnjaka Focus-Economicsa, Hrvatska će 2013. godine zabilježiti pad domaće ekonomije od 0,6 posto. Oporavak je predviđen tek u narednoj godini, kada bi stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogla dosegnuti 1,2 posto.

Isto tako, grupa evropskih stručnjaka prognozira da će Hrvatska ove godine, uprkos ulasku u Evropsku uniju (EU) 1. jula, zabilježiti pad BDP-a od jedan posto i rast nezaposlenosti sa 15,9 posto u prošloj godini na 19,1 u 2013. godini. Također, u 2014. godini može se očekivati rast nezaposlenosti u Hrvatskoj od 20,1 posto.

Srbija je u međuvremenu objavila kako su vremena recesije iza njih.

Ministarstvo finansija i privrede saopćilo je da je u prvom tromjesečju ove godine srpski izvoz ostvario rast od 22 posto u odnosu na isti period prošle godine. Industrijska proizvodnja je počela da se oporavlja, zabilježivši rast od 5,2 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) povećan je za 1,9 posto.

"U prvom tromjesečju ove godine zabilježen je rast industrijske proizvodnje i bruto društvenog proizvoda čime je srpska ekonomija i formalno izašla iz recesije", saopćili su početkom maja iz Ministarstva finansija i privrede Republike Srbije.

Prema procjenama Erste grupe, Srbija će ove godine zabilježiti rast BDP-a od 1,5 posto napominjući da bi, u uslovima konzervativnijih makroekonomskih pretpostavki, budžetski deficit mogao biti u zoni od oko pet posto BDP-a.

Međutim, uprkos ocjenama srbijanske vlade, tamošnji su ekonomisti upozorili da je rano za izvođenje ekonomskih zaključaka za cijelu godinu. Pogotovo ako se ima u vidu da nema rasta zaposlenosti. Realno recesija nije samo statistika, kazali su. Problem je i što se rast računa u odnosu na prethodnu godinu kada je "sve bilo potpuno smanjeno". Potrebno je da se pozitivan trend nastavi barem sljedećih nekoliko kvartala, pa da se vidi pravi pomak. Ekonomista Miroslav Zdravković ranije je ocijenio da o ulasku ili izlasku iz recesije "nema smisla govoriti dok opada broj zaposlenih u zemlji".

Kuda ide Crna Gora?



Crnogorski ministar finansija Radoje Žugić ocijenio je sredinom mjeseca, također, da Crna Gora izlazi iz recesije. Žugić je, kako je saopćila crnogorska vlada, predstavio makroekonomsku situaciju u državi misiji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) s podacima koji "preliminarno potvrđuju izlazak iz recesije".

No, nisu navedeni podaci na osnovi kojih je data ocjena o izlasku crnogorskog gospodarstva iz recesije, ali je navedeno da je ostvarenje javnih prihoda iznad plana.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povisila je procjenu rasta ekonomije za Crnu Goru u ovoj godini sa 0,8 posto iz januara na 1,0 posto.

Isto tako, prema Statističkom uredu Slovenije ta zemlja, nekada najrazvijenija republika bivše Jugoslavije, je u četvrtom kvartalu 2012. godine zabilježila pad od 3,0 posto, dok međunarodne ustanove procjenjuju da bi Slovenija u 2013. godini mogla zabilježiti pad od čak 1,9 posto.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u svom izvještaju o očekivanom ekonomskog rastu balkanskih zemalja navodi kako bi Albanija tokom 2013. godine mogla ostvariti ekonomski rast od 2 posto.

"Ekonomija Slovenije se ruši kao kula od karata"



Damir Novotny, ugledni hrvatski ekonomski stručnjak i ekonomski analitičar, ocijenio je u razgovoru za agenciju Anadolija da će nakon ulaska Hrvatske u EU doći do zaustavljanja negativnog pada.

"No, ne možemo očekivati značajniji oporavak", istakao je.

Prema njegovim riječima, najlošije je stanje u BiH. Tu se, kako ističe, godinama ništa ne događa, ne razvija se industrija.

"Srbija je privukla nešto stranih ulaganja. Nažalost, tamo je visoka nezaposlenost i nizak je GDP. Trebat će rast industrijske proizvodnje da bi se prilike konsolidirale. U Sloveniji pada ekonomska aktivnost i ruši se kao kula od karata. Kompanije se nisu rekonstruirale, što je poseban problem gospodarstva te zemlje", rekao je Novotny.

Makedonija i Kosovo



Kad je riječ o Crnoj Gori, Novotny tvrdi da ta zemlja ima turistički potencijal i ništa više od toga.

"Od turizma se ne može živjeti. Loša je perspektiva", dodao je.

Na kraju je istakao kao Makedonija ima problem Bugarske i Grčke, a da je ekonomija na čekanju, dok je na Kosovu "ekonomija nesređena i nema naznaka da će se tu stanje bitnije popravljati".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: