{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Alpine Bau kupila jablanički granit pa ga prodavala 60 puta skuplje

11.6.2012. u 15:15
0
36
Alpine Bau kupila jablanički granit pa ga prodavala 60 puta skuplje
0
Alpine Bau kupila jablanički granit pa ga prodavala 60 puta skuplje
Foto: CIN
Austrijska firma Alpine Bau je 2008. godine u jablaničkom kamenolomu kupila velike količine granita za 70 feninga po kubnom metru, zatim ga preradila i prodavala Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) po 60 puta većoj cijeni.
Alpine Bau je u protekle tri godine Željeznicama isporučila 236.000 kubnih metara granitnog tucanika za 9,9 miliona KM. Neprerađen, taj kamen je Alpine Bau koštao samo 165.000 KM.

Kamen je kupljen od nekadašnjeg državnog preduzeća Granit iz Jablanice, posredstvom firme Alpine koju je Alpine Bau registrovala u Banjaluci. Upotrijebljen je kao podloga za obnovu pruge od Konjica do Čapljine, a posao su obavile austrijske firme Alpine Bau i Swietelsky.

Podaci Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije, koja je rukovodila projektom, pokazuju da je obnova ove dionice koštala oko 100 miliona KM. Novac za obnovu, uključujući i nabavku kamena, Željeznice su obezbijedile iz evropskih razvojnih kredita, koje će godinama otplaćivati građani BiH.

Dio novca je u budžete trebao biti vraćen naplatom koncesionih naknada za iskopani granit. Međutim, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), u čijoj nadležnosti se nalaze jablanička nalazišta, ne naplaćuje ove javne prihode, propisane Zakonom o koncesijama HNK , koji je donijet 2003. godine.

Prema važećem cjenovniku, godišnja koncesiona naknada za granit u HNK iznosi 25 KM po kubnom metru. Tako su opštinske i kantonalne vlasti HNK za količinu granita koji je Alpine Bau isporučila Željeznicama mogle naplatiti najmanje 5,9 miliona KM.

Od decembra 2008. godine, koncesionari nakon potpisivanja ugovora moraju plaćati i jednokratnu koncesionu naknadu koja iznosi najmanje 1,5 posto vrijednosti nalazišta ili prihoda koji firma planira ostvariti u toku koncesionog ugovora.

Međutim, ni Granit ni Alpine nemaju koncesiju pa, samim tim, ne plaćaju koncesione naknade.

Granit ima odobrenje za iskopavanje koje je dobio još prije rata, a ležište koje eksploatiše već duže od 65 godina obuhvata 15,2 miliona kubnih metara kamena.

Vlada HNK je 2004. godine prodala Granit Ortačkoj grupi koju je predvodio Muhamed Marić, bivši direktor preduzeća. Međutim, kupac nije ispunio obavezu da uloži skoro 14 miliona KM i zaposli 85 novih radnika, pa je privatizacijski ugovor nakon trogodišnjeg sudskog spora raskinut u martu 2010. godine.

Dva mjeseca ranije, proizvodnja u Granitu je obustavljena i proglašen je stečaj koji traje i danas. Granit je u maju 2012. godine ponovo počeo eksploataciju kamena, pokušavajući da njegovom prodajom izmiri dugove.

Zahtjev za koncesiju Granit je podnio još 2006. godine, ali je Vlada HNK potpisivanje koncesionog ugovora uslovila prenošenjem vlasništva nad firmom sa Ortačke grupe na Alpine Bau. Ortačka grupa nije pristala pa je austrijska firma odustala od preuzimanja Granita, kupivši samo kamen.

Prema ugovoru, za 1,8 miliona KM Alpine Bau je od Granita kupila ukupno 2,5 miliona kubnih metara granitnih stijena, a za posao sa Željeznicama iskoristila je manje od desetine. Veći dio se još nalazi u kamenolomu.

Muhamed Marić kaže da je firmi Alpine Bau prodat sitni kamen koji je Granit u kamenolomu taložio decenijama, jer je iskopavao samo veće granitne blokove. Dodaje i da bi isti ugovor o prodaji ostataka ponovo potpisao jer im je taj kamen smetao u proizvodnji.

Poslovi sa javnim institucijama


Bez koncesionog ugovora jablanički granit eksploatišu još tri lokalna preduzeća: Granitmont, Jablanit i Gabro-lit. Za razliku od Granita, ova preduzeća nemaju ni potrebna odobrenja za iskopavanje.

Ležište Granitmonta ima nešto više od 34.000 kubnih metara kamena. Vlasnik ovog preduzeća je Enver Bećirević, konjički biznismen. Rezerve firme Gabro-lit iznose 29.000 metara kubnih. Vlasnik ove firme je Zejnil Delalić, ratni komandant Armije BiH iz Konjica i bivši predsjednik Upravnog odbora Granita. Kanton i Opština bi za eskploataciju ovih količina kamena mogli naplatiti najmanje 1,6 miliona KM naknada.

Veličina ležišta firme Jablanit, čiji je vlasnik Nezir Kevrić, nije utvrđena jer firma nije uradila ni istražne radove, zbog čega je Ministarstvo privrede odbilo njen zahtjev za dodjelu koncesije.

Granitmont i Jablanit izvoze sirovi kamen i gotove proizvode od granita, a dio prodaju privatnicima i javnim institucijama u BiH.

Granitmont je 2011. godine u Jablanici izgradio granitne trotoare vijedne 157.000 KM, stoji na internet stranici Općine, dok na svojoj stranici ova firma navodi listu od 16 trgova i ulica u BiH koje je popločala.

Sead Delalić, javni pravobranilac Općine Jablanica, kaže da nije sporno to što je Granitmont dobio javni posao, jer po Zakonu o javnim nabavkama učešće na tenderima nije uslovljeno plaćanjem koncesionih naknada. Međutim, iz Agencije za javne nabavke BiH navode da javne institucije mogu prilikom kupovine robe tražiti potvrdu o plaćenoj koncesiji.

Na internet stranici Jablanita stoji da je ova firma za Opštinu Tuzla izvodila kamenorezačke radove na Trgu slobode, a uredio je i mostarsku poslovnicu Union banke – jedine državne banke u BiH.

Svi bi da eksploatišu, niko da plati

Preduzeća u HNK eksploatišu i druge vrste kamena. Gotovo osam godina nakon donošenja Zakona o koncesijama na području ovog kantona 53 firme, uključujući i one iz Jablanice, iskopavaju kamen i rude. Međutim, Vlada HNK koncesiju naplaćuje jedino od firme PBP iz Konjica koja eksploatiše dolomit, građevinski kamen slabijeg kvaliteta od granita.

Muhamed Novalić, vlasnik PBP-a, kaže da njegova firma teško opstaje na tržištu jer druge ne plaćaju koncesije i kamen mogu prodavati po nižim cijenama.

Objašnjava da je zahtjev za koncesiju podnio 2003. godine i da je tokom naredne tri godine potrošio oko 300.000 KM za rudarski projekt i prikupljanje više od 30 neophodnih saglasnosti i dozvola. Vlada HNK mu je dodijelila koncesiju 2006. godine ali, kako kaže, na potpisivanje ugovora je čekao još tri godine, jer je u tom periodu došlo do smjene Vlade HNK i transformacije ministarstva u dva nova.

Nebojša Bosnić, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu privrede, kaže da su im preduzeća do sada podnijela 65 zahtjeva za dodjelu koncesija, ali da su utvrdili da je samo osam zahtjeva ozbiljno i sa izglednim šansama za koncesiju.

Ministarstvo je još u decembru 2009. godine u izvještaju o koncesijama navelo da je pet firmi u završnoj fazi prikupljanja dokumentacije, među kojima su Granitmont, Gabro-lit te Jablanit. Međutim, koncesioni ugovori još nisu sklopljeni, a zahtjev Jablanita je odbijen.

Dragan Obradović, glavni inspektor Ministarstva privrede HNK, objašnjava da procedura za dodjelu koncesija između ostalog traje dugo i zato što pojedine firme po nekoliko mjeseci kasne sa uplatama obaveznih naknada. U međuvremenu, one nastavljaju neovlašteno eksploatisati prirodna dobra.

Obradović kaže da su inspektori u julu 2011. godine zatekli Granitmont u nezakonitoj eksploataciji granita, zbog čega su protiv ovog preduzeća podnijeli prijavu. Granitmont je priznao krivicu, a u oktobru te godine ga je Opštinski sud u Konjicu uslovno kaznio sa 5.000 KM.

Kaznu nisu platili jer, kako kaže Obradović, šest mjeseci nakon presude nisu ponovo zatečeni pri nezakonitoj eksploataciji.

Međutim, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su u decembru 2011. godine fotografisali mašine Granitmonta kako kopaju unutar ležišta.

Prema Obradovićevim riječima, tek od 2010. godine inspekcija može kažnjavati firme zbog nezakonite eksploatacije. Ove ovlasti date su joj nakon donošenja Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima na nivou FBiH i HNK. Do tada nije bila riješena nadležnost.

Od donošenja zakona, Inspekcija HNK je izdala 51 prekršajni nalog i naplatila oko 400.000 KM kazni. Pojedinačne kazne se obično kreću između 5.000 i 15.000 KM.

Izmjene zakona dugo traju

Amil Babić, vlasnik firme Babić i predsjednik Udruženja korisnika prirodnih resursa HNK, kaže da firme neće potpisati ugovore o koncesijama po sadašnjim uslovima, jer zakon propisuje previsoke koncesione naknade za iskopavanje kamena i ruda.

Ovo Udruženje, između ostalog, zahtijeva ukidanje jednokratne koncesione naknade, kao i to da Vlada nadoknadi firmama polovinu troškova istražnih radova.

Babić eksploatiše prirodna bogatstva bez dozvole jer ne može dobiti urbanističku saglasnost, pošto se kamenolom nalazi u zaštićenoj prirodnoj zoni.

U Izvještaju nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) o radu Skupštine HNK od početka 2007. do avgusta 2010. godine navodi se da nadležne institucije godinama ne čine gotovo ništa kako bi naplatile koncesione naknade te da se pitanju koncesija pristupa neozbiljno.

Ramiz Jelovac, predsjednik Skupštine HNK, kaže da nema racionalno objašnjenje zašto ova oblast nije uređena.

U odgovoru Ministarstva privrede CIN-u iz decembra 2011. godine stoji da Vlada HNK radi na ubrzanom postupku izmjene Zakona o koncesijama i rješavanju problema Komisije za koncesije koja je osnovana još 2006. godine, ali nikad nije počela s radom.

Početkom marta 2012. godine Vlada HNK je zabranila javnim institucijama da kupuju kamen od firmi koje nezakonito eksploatišu, dok je rudarskoj i tržišnoj inspekciji naloženo da pojačaju rad na suzbijanju ilegalne eksploatacije.

Također, kao i u odgovoru CIN-u, navedeno je da je potrebno što prije izmijeniti Zakon o koncesijama. To se još nije desilo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: