Ako bi se koristili umjesto standardnog stakla za prozore, solarni paneli bi učinili domaćinstva proizvođačima energije, dok su oni danas potrošači. Ova tehnologija ima potencijal da nas uvede u novu eru solarne energije te da donese revoluciju u kojoj bi se sačuvalo zemljište i prirodna staništa.
U vrijeme kada se svijet okreće budućnosti s niskom emisijom karbona kako bi se borio protiv efekata klimatskih promjena, solarna energija bi trebala biti jedan od najmoćnijih saveznika. No, postavlja se pitanje koliko je održiva tehnologija providnih solarnih panela i da li bismo zaista mogli stvarati struju pomoću prozora u domovima, uredima, solarnih krovoa automobila ili čak smartphonea.
Transparentni solarni paneli su vrhunska tehnologija koja prikuplja i koristi energiju svjetlosti koja prolazi kroz prozore i bilo koju drugu staklenu površinu, bez obzira na ugao. Ova tehnologija ima potencijal da donese velike promjene kada je riječ o širenju obima solarne energije.
Naučnici su dosad kreirali nekoliko vrsta providne solarne tehnologije, a većina funkcioniše više kao transparentni solarni koncetrator, što znači da su spremne apsorbovati određene UV i infracrvene valne dužine koje nisu vidljive golim okom te ih transformisati u energiju koja se može koristiti za napajanje elektronike.
Ova tehnologija se naziva i foronaponsko staklo, a razvijena je da pruži široki nivo transparentnosti. Još 2014. godine su naučnici s Državnog univerziteta Michigan razvili prvi providni solarni koncentrator, koji je mogao pretvoriti gotovo svaku staklenu površinu ili prozor u fotonaponsku ćeliju.
Do 2020. godine naučnici u SAD-i i Evropi su uspjeli razviti stopostotnu providnost solarnog stakla, čime su došli korak bliže cilju, a to je održiva budućnost koja se ne oslanja na fosilna goriva.
Providni solarni paneli su veoma važni jer je u modernom društvu staklo praktično prisutno svugdje, od ekrana mobitela pa do nebodera. Procjenjuje se da u SAD-u ima između 5 i 7 milijardi kvadratnih metara staklenih površina. Ukoliko bi se te površine iskoristile za proizvodnju električne energije, proizvodnja bi bila ogromna.
Konvencionalni solarni paneli zahtijevaju široko područje za postavljanje, kao i značajan poetni trošak. Zbog toga ih je teško implementirati u metropolitanskim lokacijama. Transparentni solarni paneli se mogu implementirati na pomenutima lokacijama te tako prave put do zgrada sa nultom neto energijom, a mogli bi pomoći gradovima da ostvare svoje klimatske ciljeve.
Ovo nije samo slovo na papiru jer se providne solarne tehnologije već pojavljuju u svijetu.
Međunarodna škola za dizajn u Kopenhagenu koristi 12.000 nijansiranih, ali providnih panela na svojoj zgradi, a ovi paneli godišnje proizvedu 200 MWh energije. To je više od polovine energije koju zgrada potroši.
Zgrada Fizičkih nauka u kampusu Državnog univerziteta MIchigan je dobila sprovidne solarne staklene panele postavljene iznad ulaza u zgradi, a oni proizvode dovoljno električne energije za rasvjetu u atrijumu.
Međutim, postoje i neke prepreke koje naučnici moraju prevazići. Što je panel providniji, to je manje efikasan, tako da se ne očekuje da će providni paneli zamijeniti standardne na koje smo navikli. Ipak, ova tehnologija bi mogla pomoći čovječanstvu da ima istinski održivu i "zeleniju" budućnost brže nego se to očekuje.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
