Naime, naučnici su uspjeli napraviti vještačku sekvencu DNK koja bi čuvala digitalne podatke u bakterijskom genomu.
Pošto se informacije iz DNK prenose sa generacije na generaciju, naučnici vjeruju kako će se velike količine podataka, poput backupa moći čuvati na ovaj način.
Ideja o korištenju bakterijskog DNK kao potencijalnog medija smještanja podataka nije tako nova. 2003 godine naučnici iz "Pacific Northwest National" laboratorije razvili su teoriju prema kojoj bakterije mogu postati skoro pa neuništiv medij. Podaci smješteni u njima mogli bi preživjeti velike katastrofe, čak i nuklearnu eksploziju.
Kapacitet bakterijske DNA je ograničen. Ipak naučnici vjeruju kako bi jednog dana ovi organizmi mogli čuvati tekst, slike, muziku pa čak i video.
