Brojni štetni efekti
44

U svježem snijegu na Antarktiku pronađena mikroplastika

D. B.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Naučnici su prvi put pronašli mikroplastiku u snijegu koji je pao na Antarktiku, javlja BBC.

Naučnici s Univerziteta Canterbury na Novom Zelandu prikupili su uzorke s 19 lokacija na Antarktiku, a svaki od njih je sadržavao male plastične fragmente. Mikroplastika potiče iz erozije plastičnih materijala i manja je od zrna riže, dok je ponekad nevidljiva golim okom.

Naučnici su ustanovili da se u litru otopljenog snijega u prosjeku nalazi 29 čestica mikroplastike. Oni su identificirali 13 različitih tipova plastike, a najčešći je polietilen tereftalat, odnosno PET. Ova vrsta plastike se uglavnom koristi za proizvodnju plastičnih flaša i odjeće, a prisutan je u 79 posto uzoraka.

Prethodna istraživanja su dokazala prisustvo mikroplastike u morskom ledu Antarktika i površinskoj vodi, ali je ovo prvi put da je pronađena u svježem snijegu. Mikroplastiku raznose struje prašine, vjetra i okeana. Naučnici su 2020. godine pronašli mikroplastiku blizu vrha Mount Everesta, a pronađena je i u dubokim okeanima.

Zagađenost mikroplastikom može imati lokalne, ali i široke efekte.

"Na površini mikroplastike se mogu 'zalijepiti' štetne supstance poput teških metala i algi. Mikroplastika je način na koji štetne vrste mogu dospjeti na udaljene i osjetljive lokacije na koje inače ne bi dospjele",izjavila je naučnica Laura Revell.

Eksperti su ustanovili da ljudi udišu mikroplastiku sa zrakom, a u organizmu završava i putem vode te hrane.

Istraživanja o utjecaju mikroplastike na ljudsko zdravlje nema mnogo, ali je jedno pokazalo da visoka količina mikroplastike u organizmu može uzrokovati štetne efekte uključujući izumiranje ćelija i alergijske reakcije.

Mikroplastika također povećava utjecaj globalnog zagrijavanja. Snijeg, led i glečeri širom svijeta se već brzo tope, a tamna mikroplastika može pogoršati situaciju apsorbirajući sunčevu svjetlost i pospješujući globalno zagrijavanje.

Čisti snijeg, led i glečeri mogu reflektirati mnogo sunčeve svjetlosti, ali zagađivačke čestice poput crnog ugljika su pronađene na ledenim poljima i glečerima Himalaja gdje ubrzavaju topljenje.

Topljenje glečera na planinama u različitim dijelovima svijeta postaje sve opasnije, dovodi do klizišta i lavina, a jezera probijaju svoja korita.

Povlačenje glečera predstavlja prijetnju za zalihe vode i agrikulturu u planinskim regijama širom svijeta.