Ove forme nastaju tako što se snijeg stotinama godina akumulira na jednom području. Vremenom, površina postane tanka i teška, te se na taj način formira čvrsti glečerski led. Kada se formira dovoljno leda, on počinje da se spušta u dolinu ili da se širi ravnicom.
Naučnica NASA-e Dorothy Hall kaže: "Glečeri su dobri pokazatelji klime, jer jednako reaguju na regionalnu promjenu temperature kao i snijeg."
Ona i tim stručnjaka iz cijelog svijeta pomoću satelita nadgledaju promjene glečera u Evropi, na Islandu i Aljasci. Ipak, pomoću satelitskih snimaka naučnici ne mogu vidjeti da li glečer postaje tanji u centru, jer satelitski senzori ne mogu prodrijeti ispod površine leda, piše Daily Mail.
"Istraživači generalno vjeruju da je trend zagrijavanja rezultat prirodnih, cikličnih promjena klime Zemlje, ali da je tome svakako doprinijela i ljudska ruka, odnosno velika potrošnja fosilnih goriva", kaže ekspertica zaposlena u NASA-inom opservatoriju.
Posljednji put je zabilježeno zagrijavanje Zemlje prije 120.000 godina. Grenland se otopio i postao dio okeana, a nivo mora je bio viši za šest metara od današnjeg.
Ukoliko bi se ovo danas dogodilo, Holandija i Bangladeš bili bi u potpunosti prekriveni vodom.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
