Ako dalje analize potvrde da je ova teorija tačna to će biti direktan dokaz međusobnog miješanja ljudi i neandertalaca, prvi takve vrste.
Prethodnim genetskim istraživanjima utvrđeno je da je DNK ljudi evropskog i azijskog porijekla od jedan do četiri posto neandertalski.
Sadašnje studije fokusirale su se na vilicu humanoida, čiji su ostaci pronađeni u kamenom skrovištu Riparo di Mezzena u regionu Monti Lessini u Italiji.
I neandertalci i moderni ljudi naseljavali su Evropu u to vrijeme.
"Sudeći po morfologiji donje vilice, lice ovog humanoida izgleda kao posrednik između neandertalaca, koji su imali izbačenu donju vilicu, nisu imali klasičnu bradu, dok je moderni ljudi imaju izraženu bradu", rekla je koautor studije o humanoidu Silvana Condemi televiziji Discovery.
Ona i njene kolege analizirale su ostatke humanoida DNK metodom i uspjeli su da ga prikažu trodimenzionalno. Dobijene rezultate uporedili su sa homosapiensom.
Genetskom analizom utvrđeno je da je mitohondrijski DNK humanoida neandertalski, a sa obzirom da se taj DNK prenosi sa majke na dijete naučnici su zaključili da je u ovom slučaju "majka bila neandertalac, a otac homosapiens".
Do vremena kada su se pojavili prvi moderni ljudi neandertalci su već uspostavili svoju vlastitu takozvanu musterijansku kulturu, koja je trajala oko 200.000 godina.
Veliki broj oruđa od kremena, kao što su sjekire i strijele, povezani su sa ovom kulturom. Većina predmeta pronađena je u kamenim skrovištima i pećinama, kao što je Riparo di Mezzena.
Naučnici su ustanovili da iako je došlo do biološkog spajanja dvije vrste, neandertalci su nastavili da održavaju kulturnu tradiciju.
Vjeruje se da su moderni ljudi postepeno istisnuli neandertalce. Prema nekim nalazima, neandertalci i moderni ljudi živjeli su zajedno u nekim regionima, ali "pridošlice" nisu bile dobrodošle jer, kako naučnici vjeruju, moderni ljudi silovali su ženske pripadnike neandertalaca.
Prvi put kod divljih životinja: Orangutan viđen kako liječi ranu pomoću biljaka
