{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Posljednja minuta 30. juna trajat će 61 sekundu

16.6.2015. u 10:13
15
50
Posljednja minuta 30. juna trajat će 61 sekundu
15
Posljednja minuta 30. juna trajat će 61 sekundu
Posljednja minuta 30. juna ove godine trajat će 61 sekundu, što je fenomen koji se objašnjava neravnomjernom rotacijom Zemlje. Procedura kojom se dodaje jedna sekunda kako bi se uskladile dvije vremenske skale, prirodna i atomska, nailaze na sve veće kritike.
U svim zemljama svijeta, u noći između 30. juna i 1. jula, u "Univerzalnom koordiniranom vremenu", minuta između 23:59 i 00:00 sati trajat će sekundu više nego obično. Iako obični smrtnici neće ni primijetiti taj "višak sekunde", veliki sistemi satelitske navigacije kao i sistemi sinkroniziranja velikih računalnih mreža morat će strogo voditi računa o ovoj promjeni, objasnio je za AFP Daniel Gambis, direktor Službe za rotaciju Zemlje.

"Dodanom sekundom, usklađujemo dvije vremenske skale, Univerzalno vrijeme (UT), zasnovano na rotaciji Zemlje i njenom položaju u odnosu na svemirska tijela i Međunarodno atomsko vrijeme (TAI), ustanovljeno 1971. Kada je 1972. međunarodnom konvencijom ustanovljeno Univerzalno koordinirano vrijeme, dogovoreno je da razlika između dvije vremenske skale ne može biti veća od 0,9 sekundi. Od te 1972. godine, dodano je 26 sekundi (uključujući onu od 30. juna). Posljednji put je jedna sekunda dodana u junu 2012., a prije toga u junu 2008.", naveo je Gambis

Dugoročno, zbog utjecaja gravitacije Mjeseca i Sunca, koji utiču na plime i oseke, plava planeta ima tendenciju da uspori svoje kretanje. Također je osjetljiva na atmosferska kretanja, na promjene ledenog pokrivača, zemljotrese, pa tako jedan dan ne traje točno 24 sata. Planeti Zemlji treba nešto malo više od 86.400 sekundi da obrne jedan krug oko svoje ose. Atomski satovi su, pak, izuzetno precizni tako da bi do raskoraka od jedne sekunde kod njih moglo da dođe tek svakih 300 miliona godina.

Trenutno, više od 400 atomskih satova u svijetu omogućavaju Međunarodnom birou za tegove i mjere u francuskom gradu Sevru da izračunaju Univerzalno koordinirano vrijeme.Pojedine zemlje, poput Francuske i SAD, protive se dodavanju ove jedne sekunde, smatrajući da to nepotrebno komplicira stvari, dok se druge, kao što je Velika Britanije, zalažu za njeno zadržavanje.

Debata na tu temu bit će održana u okviru Međunarodne unije telekomunikacija u novembru ove godine kako bi se na znanstvenoj razini odlučilo da se sporna sekunda ukine ili ne.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: