{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pet katastrofa koje su gore od globalnog zagrijavanja

S
9.7.2007. u 13:36
0
0
Pet katastrofa koje su gore od globalnog zagrijavanja
0
Pet katastrofa koje su gore od globalnog zagrijavanja
U subotu je stotine umjetnika i oko dvije milijarde ljudi učestvovalo na koncertima Live Earth koji su se održali u osam gradova na sedam kontinenata kako bi podigli ljudsku svijest o klimatskim promjenama. Dok je pažnja javnosti usmjerena na klimatske promjene, razarajuća dešavanja na drugim dijelovima Zemlje nastavljaju ugrožavati život.
Tokom 24-satnog muzičkog Live Earth maratona, 86.000 hektara tropskih šuma nestalo je zauvijek. Dvije milijarde galona ljudskih fekalija ispražnjena su u posljednjih 24 sata u svjetska mora. Oko 10.800 djece širom svijeta umrlo je zbog nestašice, suhoće i nedostatka pitke vode.

Nije sporno da su klimatske promjene značajan problem, ali se efekti globalnog zagrijavanja mjere na skalama tokom desetina pa čak i stotina godina. U međuvremenu, daleko od velikih pozornica i od publike iz Londona, Hamburga, New Yorka, daleko od slavnih ličnosti, druge, čak opasnije katastrofe konstantno ugrožavaju milione života i postepeno, ali sigurno uništavaju našu planetu.

Web magazin "Lighter Footstep“ je s toga u svom najnovijem izdanju nabrojao pet katastrofa koje bi također trebale brinuti svjetske velesile, a pogotovo obične ljude koji svakodnevno pospješuju njihov razarajući karakter.

Kraj jeftine nafte

[SLIKA]4[/SLIKA]Kada pomislimo na progres, ekonomsku ekspanziju, napredak u industriji hrane i stvaranje udobnosti za moderni život, mi zapravo mislimo na jeftinu naftu. Do sada smo živjeli u jedinstvenom razdoblju u historiji u kojem smo jeftinu naftu shvatali "zdravo za gotovo“. Međutim, generacije koje slijede neće uživati u privilegijama povoljne nafte. Naime, ljudska populacija je već skoro pa do kraja iscrpila sve naftne resurse. Neki teoretičari vjeruju da će se naftne zalihe iscrpiti najdalje do 2010. godine, a drugi smatraju da imamo barem još osam godina do potpune nestašice.

Kolaps okeanskog ekosistema

[SLIKA]3[/SLIKA]U Pacifiku i u drugim morima, svakodnevna odlaganja smeća uzrokuju nestanak brojnih morskih životnih oblika. Zagađenje mora za koje treba kriviti ljude širom svijeta, remeti lanac ishrane morskih životnih oblika. Dijelovi tog lanca djelomično završavaju u bolje opremljenim prodavnicama i supermarketima.

Masivni rast morskih algi u posljednjih nekoliko godina rezultat je stalnog odlaganja smeća u svjetskim morima. Stručnjaci predviđaju apsolutni kolaps ekosistema mora sredinom ovog stoljeća.

Nestanak pitke vode

Manje od 3% vode na Zemlji je svježa i pitka voda. Od ovog procenta, oko 70% te vode "zarobljeno" je u glečerima i polarnom ledu. Naš opstanak zavisi od male količine pitke vode koja nam je ostala. Postoji očita veza između klimatskih promjena i nestajanja pitke vode.

[SLIKA]5[/SLIKA]No, stvarna kriza pitke vode dešava se upravo sada; najveći gradovi svijeta zavise od podzemne vode. Peking, Buenos Aires, Mexico City svoje stanovništvo snadbijevaju pitkom vodom iz podzemnih vodonosnika.

Zbog ovih podataka, mnogi poslovni poduzetnici svoj biznis usmjeravaju na proizvodnju flaširane vode jer u tim krugovima vlada čvrsto uvjerenje da je voda "plavo zlato“ 21. stoljeća. Pored ovoga, pitka voda se može obezbjediti jedino procesom pretvaranje slane vode u pitku vodu. Međutim, taj proces zahtijeva razvoj skupocjenog sistema i tehnologije čiji bi pokretač morao biti nafta. I na taj način čovječanstvo ulazi u začarani krug.

Krčenje šuma

[SLIKA]1[/SLIKA]Kvalitet ljudskog života zavisi od šuma na Zemlji. Više od pola životnih oblika na Zemlji živi u tropskim kišnim šumama. Svake sekunde nestane jedan hektar šume. To godišnje iznosi nestanak površine jedne srednje države. Posljedice nelegalnog krčenja šume sada se mogu uočiti i iz svemira. Šume regulišu klimu i s toga imaju veliki utjecaj na normalan ljudski život.

Nuklearno naoružanje

[SLIKA]2[/SLIKA]Možda smo čak i pomislili da je hladni rat davno završen, ali borba za prvo mjesto u nuklearnom naoružanju "žešća“ je, čini se, nego ikada. Nije potrebno govoriti o hororu koji bi nuklearna eksplozija načinila ljudima širom svijeta. Možda je važno reći da bi nuklearna katastrofa bio posljednji ljudski udarac na planetu.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: