Studija Rebbece Bernert provedena je na 14.456 pacijenata starije dobi, a istraživanje je vršeno u periodu od deset godina u okviru kojih je dokazano da su problemi sa nesanicom jedan od glavnih uzroka samoubistava kod starije populacije.
'Loš kvalitet sna, teške insomnije i poremećaji spavanja kao što su noćne more ili mjesečarenje jedan su od motiva samoubistva. Evaluacija sna jako je važna jer se u ovom slučaju zaista može preventivno djelovati', kaže autorica studije.
Studija također dokazuje da ako čovjek ne spava dovoljno ili ima potpunu nesanicu bude dodatno opterećen što doprinosi lošem psihičkom stanju, a objavljena je na 21. godišnjem sastanku organizacije Associated Professional Sleep Societies.
'Ako puno razmišljate o nesanici, to će postati još jedan razlog zbog kojeg ne možete zaspati', stoji u studiji.
Najčešći poremećaji spavanja tj. primarni poremećaji se javljaju zbog abnormalnosti u mehanizmima koji su odgovorni za započinjanje ili usklađivanje razdoblja budnosti i spavanja, a često su uzrokovani vanjskim čimbenicima.
Ove poremećaje dijelimo na: dizsomnije (obilježene abnormalnostima u količini, kvaliteti i vremenu spavanja) i parasomnije (obilježene abnormalnim ponašanjem ili fiziološkim događanjima koji se javljaju u vezi sa spavanjem).
Bitno je napomenuti da je liječenje poremećaja spavanja individualno. Uvijek moramo voditi računa o tome ide li poremećaj spavanja uz neke druge poremećaje (duševne ili tjelesne) ili se možda radi o konzumiranju psihoaktivnih tvari.
Intenzivni noćni strahovi i noćne more česti su i kod djece.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
