Nalaze se u Africi, Aziji i Sjevernoj Americi, kao i na Marsu, ali stručnjaci nikada prije nisu bili u mogućnosti odrediti vrijeme kada su nastale
Sada su naučnici otkrili da je dina nazvana Lala Lallia u Maroku nastala prije 13.000 godina.
Zvjezdane dine stvaraju suprotni vjetrovi koji mijenjaju smjer. Razumijevanje njihove starosti pomaže naučnicima da razumiju te vjetrove i odrede klimu tog doba, kaže profesor Geoff Duller sa Univerziteta Aberystwyth, koji je objavio istraživanje s profesorom Charlesom Bristowom sa Univerziteta Birkbeck.
Lala Lallia (autohtono ime Amazigha što znači najviša sveta tačka) nalazi se u pješčanom moru Erg Chebbi u jugoistočnom Maroku. Visoka je 100 m i široka 700 m sa zrakastim kracima.
Nakon početnog formiranja, prestala je rasti oko 8000 godina, a zatim se brzo proširio u posljednjih nekoliko hiljada godina. Obično se pustinje mogu identificirati u geološkoj historiji Zemlje, ali zvjezdane dine do sada nisu mogle.
Profesor Duller kaže da je to možda zato što su toliko velike da stručnjaci nisu shvatili da gledaju u jednu posebnu dinu.
"Ova će otkrića vjerovatno iznenaditi mnoge ljude budući da možemo vidjeti koliko je brzo ova ogromna dina nastala i da se kreće pustinjom oko 50 cm godišnje", dodaje.
Naučnici su koristili tehniku zvanu luminiscencijsko datiranje kako bi utvrdili starost zvjezdane dine. Metoda izračunava kada su zrnca pijeska posljednji put bila izložena dnevnom svjetlu.
Uzorci pijeska uzeti su u mraku iz Maroka i analizirani u laboratoriju u uvjetima prigušenog crvenog svjetla sličnim staromodnoj fotografskoj radionici.
Profesor Duller opisuje zrnca minerala u pijesku kao "male punjive baterije". Oni pohranjuju energiju unutar kristala koja dolazi od radioaktivnosti u prirodnom okruženju.
Što je pijesak duže zakopan pod zemljom, to je većoj radioaktivnosti izložen i više energije akumulira. Kada se zrna izlože u laboratoriju, oslobađaju energiju u obliku svjetlosti i znanstvenici mogu izračunati njihovu starost.
"U našem mračnom laboratoriju vidimo svjetlost od tih zrnaca pijeska. Što je svjetlost svjetlija, to su zrnca sedimenta starija i duže je prošlo otkako su zakopana", kaže prof. Duller.
Ostali primjeri ovih ogromnih dina uključuju Star Dune u Coloradu, Sjeverna Amerika, koja je najviša dina u SAD-u, čija visina iznosi 225 m od baze do vrha.
Penjanje po ovim dinama težak je posao, objašnjava profesor Duller.
"Dok se penjete, popnete se dvije gore i skliznete natrag jednu. Ali isplati se - apsolutno su prekrasne s vrha", kaže.
