Mali krpelj, veliki problem: Otkrivena nova bakterija koja uzrokuje lajmsku boreliozu
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u saradnji sa Mayo klinikom i zdravstvenim ustanovama iz Minnesote, Wisconsina i Sjeverne Dakote otkrio je novu bakteriju pod nazivom Borrelia mayonii. Dosad se pretpostavljalo kako lajmsku bolest kod ljudi uzrokuje samo jedna vrsta bakterije, Borrelia burgdorferi, koja se prenosi putem ugriza krpelja.
Istraživači su otkrili Borreliju mayonii nakon što su testirali krv pacijenata u Minnesoti, Wisconsinu i Sjevernoj Dakoti za koje se pretpostavlja da su se zarazili u periodu između 2012. i 2014. godine. Testovi uzoraka krvi šest od 9.000 pacijenata su pokazali "neobične rezultate" i zahtijevali su dodatne studije.
Novootkrivena bakterija slična je bakteriji Borrelia burgdorferi, incijalno uzrokuje temperaturu, osip, glavobolju, bol u vratu te kasnije artritis i različite bolove i neurološke smetnje povezane sa lajmskom boreliozom. Ipak, Borrelia mayonii uzrokuje i mučninu, povraćanje i osip po čitavom tijelu te dovodi do veće koncentracije bakterije u krvi.
Procjenjuje se kako SAD godišnje zabilježi blizu 300.000 slučajeva lajmske borelioze. Ona je mnogo češća bolest nego što mislimo, a ovaj podatak ukazuje na to da je dva puta učestalija od raka dojke te šest puta češća od HIV-a. Ova je bolest rijetko fatalna u smislu da ima smrtni ishod, a većina se pacijenata oporavi nakon nekoliko sedmica oralne terapije antibioticima - zvanični je stav Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Naučnici ističu kako se pacijenti inficirani novom bakterijom mogu uspješno liječiti istim antibioticima koji su se koristili i dosad u tretiranju bakterije Borrelia burgdorferi.
Još uvijek je rano da bi se reklo da li će novootkrivena bakterija biti manje ili više opasna od Borrelije burgdorferi, navodi mikrobiologinja Jeannine Petersen iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
"Imamo zapravo malo informacija budući da rezultate zasnivamo na nalazima šest pacijenata. Potrebno nam je više oboljelih koji imaju blaže i snažnije simptome kako bismo došli do više saznanja o ovoj bakteriji", kaže Petersen.
Naučnici pak dodaju kako je jasno da je u pitanju "novi" organizam, budući da se ova bakterija nije pojavljivala u prethodnim testovima osoba s lajmskom boreliozom.
Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.
Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.
Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij s neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu s teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.
U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.
Lajmska borelioza se može prenijeti i seksualnim putem
Jedna od studija objavljenih 2014. godine u publikaciji Journal of Investigative Medicine navodi kako se lajmska borelioza može prenijeti i seksualnim putem.
Budući da je Borrelia burgdorferi bakterija koja uzrokuje lajmsku boreliozu spiroheta, baš kao i bakterija koja uzrokuje sifilis, naučnici su pretpostavili kako bi i lajmska borelioza mogla biti seksualno prenosiva na isti način.
"Naša saznanja će promijeniti način na koji ljekari gledaju na lajmsku boreliozu. Ovo bi mogao biti razlog zašto je ova bolest toliko rasprostranjena i mnogo učestalija nego kad bi prenosnici bili samo krpelji", navodi Marianne Middelveen, voditeljica studije.
U studiji je učestvovao tim naučnika iz Kanade, Australije i SAD-a molekularni biolozi Jennie Burke, Augustin Franco i Yean Wang, Eva Sapi, Cheryl Bandoskite i dermatolog Peter Mayne iz Australije, ljekar porodične medicine Hilary Schlinger te internista Raphael Stricker.
Istraživači su testirali uzorak sjemene tekućine i vaginalnog sekreta tri grupe pacijenata - kontrolne grupe bez dokaza da su zaraženi, grupe koja je imala dijagnozu lajmske borelioze te bračnih partnera koji su imali nezaštićen seks sa jednim od partnera koji je bio pozitivan na boreliju.
Kako se pretpostavljalo, svi kontrolirani subjekti su bili negativni na Boreliju burgdorferi kad su u pitanju njihove vaginalne i sjemene tekućine. S druge strane, sve žene s lajmskom bolešću iz druge grupe su bile pozitivne, dok, kad su muškarci u pitanju, ovaj procenat je iznosio blizu 50 posto. Kod bračnih partnera su pak pronađeni isti sojevi ove bakterije.
"Prisutnost lajmskih spiroheta u genitalnim izlučevinama i identičnih sojeva kod parova u braku pokazuje kako je došlo do prenošenja bolesti seksualnim putem", navodi dr. Peter Mayne i dodaje:
"Još uvijek nam nije jasno zašto žene s lajmskom bolešću uvijek imaju pozitivan test na lajmsku boreliozu kada su u pitanju vaginalne tekućine, dok kod muškaraca, kad je u pitanju sjemena tekućina nije tako. Potrebno nam je više istraživanja".
A kakvo je stanje u BiH po pitanju evidencije zaraženih, čitajte OVDJE.
Ipak, hronični oblik lajmske borelioze o kojem se zapravo malo zna i govori je izuzetno teška i vrlo često pogrešno dijagnosticirana bolest, a "lajm" je poznat kao "veliki imitator" u smislu da može oponašati brojne druge bolesti i simptome. Ova bakterija može uzrokovati čitav niz "misterioznih" simptoma koje ljekari rijetko prepoznaju kao lajmsku boreliozu te pacijente bezuspješno liječe od sindroma hroničnog umora, fibriomijalgije, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, depresije i čitavog niza drugih oboljenja, ne rješavajući zapravo uzrok. Dosta pacijenata čak biva upućivano psihijatrima iz razloga što ljekari ne mogu pronaći stvarni uzrok te smatraju kako je "sve u njihovim glavama".
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
