Nasukavanja delfina nisu rijedak fenomen. Kitovi i delfini se često nasukavaju u grupama na plažama i plitkim vodama. Ponekad timovi eksperata uspiju vratiti ove morske životinje u dubinu te ih tako spašavaju, no mnoge od njih uginu. Dok primarni razlozi nasukavanja nisu jasni, istraživanje koje pokušava riješiti ovu misteriju je u toku.
Istraživači s Univerziteta Glasgow, St. Andrews i Edinburgh, kao i s Istraživačkog instituta Moredun u Škotskoj, analizom mozgova 22 delfina su da neki od njih sadrže ključne promjene povezane s Alzheimerovom bolesti. Riječ je o pet vrsta delfina, a svaka od njih je imala markere pomenute bolesti.
"Zanimao me odgovor na pitanje da li samo ljudi pate od demencije. Naše istraživanje pokazuje da potencijalna patologija povezana s demencijom nije samo slučaj kod ljudi", izjavio je koautor istraživanja, profesor Frank Gunn-Moore s Univerziteta St. Andrews.
Podaci istraživanja bi mogli ponuditi odgovor na fenomen nasukavanja. Naučnici su rekli da bi rezultati mogli podržati teoriju "bolesnog vođe" prema kojoj se zdravo jato delfina nađe u opasno plitkim vodama slijedeći vođu grupe koji se zbunio ili izgubio.
Životinje su analizirane u svrhu traženja "obilježja" Alzheimerove bolesti, a rezultati su otkrili da mozgovi starijih životinja sadrže amiloid-beta plakove, ali i druge patologije povezane s demencijom. To jasno pokazuje da određene vrste delfina razvijaju neuropatologiju slično Alzheimeru.
"Ovo su značajna otkrića koja prvi put pokazuju da je patologija mozgova nasukanih delfina slična onoj kod mozgova ljudi s Alzheimerovom bolešću. U ovoj fazi je primamljivo nagađati da prisustvo lezija mozga ukazuje na to da delfini mogu patiti od kongitivnih deficita povezanih s Alzheimerovom bolešću kod ljudi, ali je potrebno još istraživanja kako bi se bolje razumjelo šta se događa u slučaju životinja", rekao je dr. Mark Dagleish s Univerziteta Glasgow.
Ipak, istraživanje nije konačna potvrda da su životinje patile od istih kognitivnih defekata zabilježenih kod Alzheimerove bolesti u slučaju ljudi.
"Fascinirani smo time što smo vidjeli promjene u mozgovima starijih delfina jer su one slične onima kod starijih ljudi, kao i u slučaju Alzheimerove bolesti. Zanimljivo je i važno pitanje za budući rad da li ove patološke promjene doprinose nasukavanju delfina", kazala je profesorica Tara Spires-Jones s Univerziteta Edinburgh.
Prvi put kod divljih životinja: Orangutan viđen kako liječi ranu pomoću biljaka
