Zadnja tri desetljeća u genetici je prevladavalo mišljenje kako je glavni, ako ne i jedini način nastanka novih gena kopiranje postojećih gena, no dr. Domazet Lošo i prof. Tautz dokazali su da sponatno mogu nastati potpuno novi geni, izvijestio je danas Institut Ruđer Bošković.
Za te gene bez podrijetla koji igraju važnu ulogu u embrionalnom razvoju i u interakcijama organizama s okolišem, Domazet Lošo i Tautz dokazuju da mogu nastati bilo kada tokom evolucije, što uključuje i sadašnje organizme na Zemlji.
U članku pod naslovom "The evolutionary origin of orphan genes", objavljenom u časopisu Nature Reviews of Genetics, autori su pokazali da spontano stvaranje novih gena koji imaju potpuno jedinstvene sekvence, predstavlja mehanizam koji djeluje tokom svih evolucijskih epoha i nije svojstven samo ranom nastanku života na Zemlji prije otprilike 3,5 milijarde godina.
Ideje izložene u tom radu otvaraju prostor za preispitivanje osnovnih teorijskih postavki u biologiji kao što je koncept homologije ili pitanje nastanaka novih proteinskih struktura.
Molekularni genetičar dr. Tomislav Domazet Lošo dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon otkrića Teorije genomske filostratigrafije (2007.) objavljene u uglednom naučnom časopisu Trends in Genetics, 2008. godine uslijedilo je otkriće da su genetske bolesti kod čovjeka pradavno evolucijsko nasljeđe.
Dr. Domazet Lošo i prof. Tautz tada su pokazali da većinu organizma na zemlji najvjerojatnije pogađaju slične genetske bolesti. Njihov je rad objavljen u časopisu Molecular Biology and Evolution, a o njihovu su otkriću pisali New Scientist i The Economist.
Dr. Domazet Lošo razvio je 2010. godine i novu mjeru u evolucijskoj genetici koju je nazvao indeks starosti transkriptoma. Tom je metodom pokazao da se u embriogenezi zrcali cjelokupna evolucijska povijest, o čemu je pisao vodeći naučni časopis u svijetu The Nature.
