To navodi na zaključak da su genetske bolesti kod ljudi, zbog svoje povezanosti s drevnim, ali ranjivim i evolucijski slabo promjenjivim procesima, neizbježan dio života, saopšteno je iz Instituta "Ruđera Boškovića".
To neočekivano otkriće objavljeno je u internetskom izdanju časopisa "Molecular Biology and Evolution" i već je pobudilo zanimanje znanstvene javnosti. Osvrt na rad objavljen je i u uglednom časopisu "New Scientist", što pokazuje da je riječ o vrlo zanimljivom otkriću.
Institut "Ruđera Boškovića" podsjeća da je prošle godine odjeknula vijest o otkriću genomske filostratigrafije, metode za rekonstrukciju evolucijske povijesti koja je razvijena na tom institutu.
Napominje da, iako bi se moglo očekivati da su mnogi geni povezani s bolestima u čovjeka nastali relativno kasno u evoluciji, npr. pojavom prvih sisavaca, hrvatsko-njemački dvojac je otkrio da se velika većina tih gena pojavila u samim počecima života na Zemlji.
"Gotovo 60 posto gena povezanih s bolestima u čovjeka vuče porijeklo od nastanka prvog života na Zemlji, a pojavom riba koštunjača prije otprilike 400 miliona godina, više od 98 posto takvih gena već je stupilo na evolucijsku pozornicu", navodi se u saopštenju.
Nasuprot tim drevnim događajima, evolucijske genetičare posebno je iznenadila činjenica da je zanemarivo mali broj gena specifičnih za sisavce uključen u genetske bolesti.
"Iako je otprije bilo poznato da se geni vezani uz bolesti mogu naći u evolucijski udaljenim organizmima, kao npr. vinskoj mušici ili oblićima, Domazet Lošo i Tautz pokazali su prvi put na sistematski način da je to istina za veliku većinu gena povezanih s bolestima", naglašava se. Dodaje se kako trenutačno nije jasno zašto geni koji su nastali relativno nedavno u evoluciji, kao npr. oni koji su se pojavili kad i prvi sisavci, ne uzrokuju bolesti. Stoga, istraživački tim najavljuje dalja istraživanja.
Institut "Ruđera Boškovića" navodi da rezultati Domazeta Loše i Tautza imaju i neke praktične posljedice na biomedicinska istraživanja, jer će se, poznavajući te evolucijske pravilnosti, sada biti jednostavnije pronaći nove gene uključene u genetske bolesti. Isto tako, detaljno poznavanje funkcije gena u udaljenim organizmima, kao na primjer morskoj spužvi, može pomoći u razumijevanju nastanka genetskih bolesti u čovjeka.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
