Australski naučnici napravili su prve korake u kloniranju žabe koja je izumrla 1983. godine, ali Projekt Lazarus daje nadu da će i brojne druge vrste biti "uskrsnute", kako bi ih naučnici mogli izučavati.
Proces kloniranja izumrlih životinja je mnogo kompleksniji od kloniranja postojećih, ali naučnici smatraju da ljudi imaju mogućnost i obavezu da poprave štetu koju su nanijeli planeti, a koja je dovela do izumiranja brojnih životinjskih vrsta.
Naučnici su bili fascinirani žabom koja je živjela u šumama Queenslanda, a koja je izumrla prije nego su je uspjeli detaljno proučiti. Srećom, sačuvani su smrznuti uzorzi žaba te ih naučnici sada pokušavaju klonirati.
Istraživači sa Univerziteta u New South Walesu izdvojili su jezgro iz jaja žabe i sada traže blisku vrstu pomoću koje bi mogli izleći jaja.
"Aktivirali smo mrtve ćelije i oživjeli genom izumrle žabe", izjavio je Mike Archer, profesor paleobiologije i učesnik Projekta Lazarus, a dodao je i da je siguran da bi jedini problemi mogli biti tehnološke prirode, a ne biološke.
Ne polažu samo australski naučnici nade u nove tehnike kloniranja. Prije četiri godine, španski naučnici uspjeli su da kloniraju pirinejskog ibeksa, kojeg je rodila domaća koza. Nažalost, životinja je preminula ubrzo nakon rođenja.
Drugi naučnici rade na kloniranju izumrlih golubova, tuljana, papagaja i tasmanskog tigra. Najveća pažnja posvećena je pokušajima kloniranja vunastog mamuta u Južnoj Koreji.
Naravno, mišljenja javnosti o kloniranju su podijeljena. Jedni tvrde da ljudi moraju da poprave štetu koju su nanijeli planeti, drugi da se ne treba "igrati Boga", a treći se jednostavno pitaju kakvu bi štetu današnjim ekosistemima mogao nanijeti povratak izumrlih vrsta.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
