Astronomi uočili vremensku dilataciju kod ranih univerzuma i potvrdili Einsteinovu teoriju
Naučnici su otkrili da se čini da su se događaji odvijali pet puta sporije kada je svemir bio star samo milijardu godina, ili oko desetinu svoje sadašnje starosti, zbog načina na koji širenje svemira rasteže vrijeme.
"Vidimo da su se stvari mijenjale oko pet puta sporije nego danas", rekao je Geraint Lewis, profesor astrofizike i glavni autor studije na Univerzitetu u Sydneyu.
Prema Einsteinovoj općoj teoriji relativnosti, astronomi bi trebali vidjeti da se drevni svemirski događaji odvijaju sporije od modernih. Učinak, poznat kao dilatacija vremena, potaknut je širenjem svemira, kako je navedeno u temeljnom izlaganju gravitacije njemačkog naučnika 1915. godine.
Jedna od posljedica širenja svemira je da se svjetlost rasteže dok putuje kroz kozmos, čineći valnu duljinu dužom. Učinak uzrokuje da drevne galaksije izgledaju crvenije nego što jesu, ili imaju crveni pomak. Ali vrijeme je također rastegnuto: ako udaljeni objekt bljesne jednom svake sekunde, širenje svemira osigurava da prođe više od jedne sekunde između bljeskova dok oni ne stignu do Zemlje.
Astronomi su prije vidjeli kako zvijezde eksplodiraju u usporenoj snimci, s bljeskom i blijeđenjem koji se odvijaju približno upola normalnom brzinom, od vremena kada je svemir bio upola stariji od sadašnje. Ali pokušaji da se vidi dilatacija vremena u vrlo ranom svemiru promatranjem izuzetno svijetlih, udaljenih galaksija zvanih kvazari nisu uspjeli pronaći učinak.
Lewis i njegov kolega dr. Brendon Brewer sa Univerziteta u Aucklandu proveli su detaljnu statističku analizu 190 kvazara promatranih tokom dva desetljeća i otkrili da se, suprotno ranijim radovima, kozmički događaji zaista odvijaju puno sporije u ranom svemiru. Ključ njihovog uspjeha, opisan u Nature Astronomy, bio je pronaći ekvivalent otkucaju sata u bogatim i nestalnim svjetlosnim prikazima kvazara.
Dok su astronomi u potpunosti očekivali da će vidjeti dilataciju vremena u drevnom svemiru i bili su zbunjeni zašto raniji radovi nisu uspjeli uočiti učinak, predviđanje se još mora testirati, rekao je Lewis.
"Na određenoj razini, ovo gradi povjerenje da znamo kako svemir funkcionira. Imamo ovu sliku koju nam je dao Einstein i testiramo je i testiramo i testiramo. Dobar naučnik ne uzima te stvari zdravo za gotovo. Moraš nastaviti s testiranjem", kazao je Lewis.
Profesor Brian Schmidt, astronom s Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri, koji je 2011. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće ubrzanog širenja svemira, rekao je da je nauka napredovala stalnim testiranjem predviđanja teorija.
"U ovom slučaju, Lewis i saradnici su proširili studije dilatacije vremena koje su prethodno provedene sa supernovama na veće udaljenosti. I dok su otkrili da je još jednom opća teorija relativnosti predvidjela ono što je opaženo, to razjašnjava neke potencijalne nedoumice oko dilatacije vremena viđene u kvazarima iz drugih studija", kazao je Schmidt.
Odjel radiologije u ASA Bolnici na putu da bude dostupniji svim građanima BiH
