{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Emancipacija Afroamerikanaca u SAD-u

F
19.1.2009. u 16:15
0
3
Emancipacija Afroamerikanaca u SAD-u
0
Emancipacija Afroamerikanaca u SAD-u
Od dolaska prvih afričkih robova 1619. godine na obale britanske kolonije Virginije pa do izbora Baracka Obame u Bijelu kuću, američki su crnci prošli tešku bitku za jednakopravnost.
Donosimo glavne datume borbe za emancipaciju američkih crnaca.


- 1862. - Republikanski predsjednik i abolicionist Abraham Lincoln emancipira crnce u konfederalnim državama američkog Juga. Nakon Lincolnove pobjede na predsjedničkim izborima 1860. države Juga odlučile su se otcijepiti. Dolazi do građanskog rata između Sjevera i Juga, koji završava pobjedom Sjevera.

- 1865. - 13. amandman Ustava abolira ropstvo. Osam od dvanaest prvih američkih predsjednika imali su robove.

- 1868. - 13. amandman Ustava: svaka osoba rođena u SAD-u je američki državljanin i ima sva prava po zakonu.

- 1896. - Odluka Vrhovnog suda kojom se legalizira segregacija ("odvojeni ali jednaki") i legaliziraju diskriminacijski zakoni južnih država. Crnci postaju žrtve nasilja, pogotovo rasističkih skupina poput Ku Klux Klana.

- 1945. - General Dwight Eisehower prvi put integrira crnačke jedinice u vojsku SAD-a.

- 1949. - Desegregacija američke vojske nakon predsjedničkog ukaza.

- 1954. - Vrhovni sud zabranjuje segregaciju u školama.

- 1955. - Crnkinja Rosa Parks uhapšena je nakon što je odbila svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelcu. Borac za ljudska prava Martin Luther King pokreće bojkot autobusa u Montgomeryju u Alabami.

- 1957. - Zakon o građanskom pravu koji štiti pravo glasa crnaca.

- 1960. - Novi zakon o građanskom pravu, koji se odnosi na pravo glasa crnaca i kažnjavanje određenih rasističkih zločina.

- 1961. - "Putovanje slobode" antirasističkih pobornika na jugu.

- 1963. - "Sanjao sam...": povijesni govor Martina Luthera Kinga pred oko 200.000 osoba u Washingtonu, koji govori o Americi bez rasizma. U Birminghamu u Alabami u eksploziji bombe u jednoj crkvi poginule su četiri crne djevojčice.

- 1964. - Martin Luther King dobio je Nobelovu nagradu za mir.

- 1965. - Snage reda napadaju antirasističke pobornike u Selmi u Alabami. Predsjednik Lyndon Johnson određuje načela pozitivne diskriminacije, kako bi potaknuo zapošljavanje pripadnika manjina i potpisuje zakon o glasačkom pravu.

- 1968. - Ubistvo Martina Luthera Kinga, neredi u 125 gradova, dva crna američka sportaša na Olimpijskim igrama u Meksiku dižu šake u zrak kao znak potpore militantnoj skupini za zaštitu prava crnaca Crni panteri.

- 1986. - Treći ponedjeljak u januaru, posvećen Martinu Luther Kingu, postaje praznik.

- 1989. - General Colin Powell postaje prvi Afroamerikanac imenovan
na mjesto zapovjednika glavnog štaba američke vojske. On će također
postati i prvi crnac na mjestu državnog tajnika. Na taj ga je položaj
2000. imenovao predsjednik George W. Bush.

- 1992. - Rasistički nemiri u Los Angelesu u kojima je poginulo 59 osoba. Neredi su izbili nakon što su četiri policajca bijelca pretukla crnca Rodneya Kinga.

- 1995. - Više od 800.000 crnaca okupilo se ispred Bijele kuće, označavajući dan "okajanja i pomirenja". "Marš miliona" najveći ikad održan skup američkih crnaca organizirao je Louis Farrakhan, kontroverzni glas crnačke zajednice.

- 2008. - Barack Obama, dijete crnca iz Kenije i bijele Amerikanke, postaje prvi crni predsjednik Amerike. U Bijelu kuću do sada nikada nije ušao predsjednik koji nije bio bijelac.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: