Odjeljenje za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH posjeduje bogatu kolekciju s više od 100 ćilima, serdžada i makata, izrađenih u Bosni i Hercegovini u okviru kućnog i tvorničkog ručnog rada u 19. i 20. stoljeću.
Poznati ćilimarski centri u BiH bili su Bosanski Petrovac, Prozor, Gornji Vakuf, Ključ, Livno, Foča, Čajniče, Goražde, Višegrad, Stolac, Gacko, Sarajevo i drugi gradovi.
Najstariji ćilimi potječu iz prve polovine 19. stoljeća, a rađeni su na horizontalnom tkalačkom stanu tehnikom kljecanja. Krajem 19. stoljeća u Sarajevu počinje ručna proizvodnja ćilima u novoosnovanoj Tkaonici ćilima, uvodi se vertikalni tkalački stan sa širokim vratilom, čime je omogućena proizvodnja ćilima većih dimenzija.
Na bh. ćilimima zastupljeni su geometrijski motivi - kolo (romb), ravna ili cik-cak linija, šestougao, zvijezda i geometrizirani biljni motivi - cvjetovi, listovi, girlande, te zoomorfni motivi - ptice, ribe, kornjače, zmaj i slično.
Večerašnje predavanje vodit će Marica Popić-Filipović, kustos za tekstilno pokućstvo i nakit Odjeljenja za etnologiju u Zemaljskom muzeju BiH.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
