{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sutra se otvara arheološki muzej Narona

F
17.5.2007. u 14:35
0
0
Sutra se otvara arheološki muzej Narona
0
Sutra se otvara arheološki muzej Narona
Prvi arheološki muzej "in situ" u Hrvatskoj, Arheološki muzej Narona u Vidu pokraj Metkovića, u izgradnju kojega je Ministarstvo kulture utrošilo oko 27 milijuna kuna, otvara se sutra u prigodi obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, priopćeno je iz Ministarstva kulture.
Narona je staro rimsko naselje u blizini sela Vid, kod Metkovića. Smatra se da je u razdoblju od IV. do II. stoljeća prije Krista na području Narone bilo naselje i trgovište s grčkim i greciziranim stanovništvom.

Naronu prvi put spominje grčki povjesničar Pseudo Skilak u IV. stoljeću prije Krista. U I. stoljeću prije Krista to naselje postaje rimska kolonija Narona. Pretpostavlja se da je grad obuhvaćao površinu od oko 25 hektara, a Narona postaje vojno, upravno, sudsko i kulturno središte naronitanskog okruga.

Uz trgovinu u to vrijeme u Naroni cvjeta graditeljstvo, kiparstvo i slikarstvo. S rimskom vojskom stizali su i trgovci što je dodatno učvršćivalo položaj Narone kao važnog trgovišta. Zna se da je naronska biskupija postojala još u prvoj polovini VI. stoljeća, jer je na Saboru u Saloni (530. i 533.) bio nazočan biskup Narone.

Naronu je prvi put sustavno počeo istraživati austrijski arheolog Carl Patch krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Utvrdio je postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni i otkrio mnoge epigrafičke spomenike, novce, miljokaze, amfore i drugo. O tome je napisao studioznu knjigu "Povijest i topografija Narone" koja je objavljena u Beču 1907.

Nakon Drugoga svjetskog rata Naronu sustavno počinju istraživati stručnjaci iz Arheološkog muzeja u Splitu - I. Marović, F. Buškariol, te N. Cambi. Oni su u središtu Vida otkrili mozaik uz forum, istraživali su obrambene zidine i djelomično je otkopana bazilika na trasi vodovoda prema Korčuli. Nenad Cambi pronašao je 1978. glavu cara Vespazijana, načinjenu od bijelog vapnenca te obrađenu rotirajućim svrdlom.

Značajne rezultate u istraživanjima Narone postigla je ekipa Arheološkog muzeja u Splitu pod vodstvom ravnatelja muzeja Emilija Marina od 1991. do 1997. Istraženi su temelji bazilike ispod crkve sv. Vida i otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama, ali je zbog plavna tla morao opet biti zatrpan.

Na forumu, gdje su se nalazile Plećaševe štale, otkopano je 16 hramskih kipova cara Augusta i njegove obitelji te ostalih rimskih moćnika i božanstava. Svi su bili bez glava pa se pretpostavlja da je na tom mjestu podignut hram u I. stoljeću (Augusteum), ali je u IV. stoljeću kada je kršćanstvo postalo službena religija u carstvu porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja.

Dvije glave, boga Merkura i carice Livije, još odavno su završile u Ashmolean muzeju u Oxfordu. Uz kip je nađen posvetni natpis carskoga namjesnika Publija Kornelija Dolabele, koji je vjerojatno postavio Augustov kip 14 godina nakon njegove smrti.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: