{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stećak kao žrtva nepostojanja kulturne politike

A
29.3.2014. u 11:04
283
66
Stećak kao žrtva nepostojanja kulturne politike
283
Različiti historijski periodi, banovi, kraljevi, vladavina velikih imperija ostavili su tragove u Bosni i Hercegovini, ali i veliko kulturno-historijsko naslijeđe.
Jedan od najznačajnijih takvih spomenika u BiH su stećci. Srednjevjekovni nadgrobni spomenici ili stećci, najvećim dijelom se vežu za područje srednjovjekovne bosanske države, ali se u određenom broju nalaze i u pograničnim dijelovima Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Do masovne pojave stećaka u BiH došlo je u drugoj polovini 13 vijeka i trajala do početka 16 vijeka. Kroz 14. i 15. vijek, kada je bio i procvat klesanja stećaka, mogu se pratiti svi oblici stećaka, vrste ukrasa, te "lokalne škole" stećaka.

Odraz evropske umjetnosti



U razgovoru za Anadolu Agency (AA) historičar profesor Dubravko Lovrenović pojasnio je da je oko 60.000 stećaka evidentirano na području današnje Bosne i Hercegovine, dok je njih oko 10.000 na području tri susjedne države. Ne spominje se precizan datum kada su se stećci počeli izrađivati u BiH, ali oni predstavljaju odraz srednjevjekovne evropske umjetnosti, koja se preslikala i na BiH, ali na bosanski način.

"Stećci na rubovima Hrvatske, Srbije i Crne Gore u političkom smislu ne pripadaju srednjevjekovnoj Bosni. Stećci kao umjetnički fenomen nisu isključivo bosanski i humski fenomen srednjeg vijeka. Sve što je poznato u srednjevjekovnoj Bosni, poznato je i u srednjevjekovnoj Evropi. Nije srednjevjekovna Bosna bila ta koja je patentirala stećak, niti se stećci isključivo mogu vezati za srednjevjekovnu Bosnu", pojasnio je Lovrenović.

Stećak je interkonfesionalni spomenik, nastavio je Lovrenović, što znači da su se pod njima sahranjivali pripadnici tri konfesije, pravoslavne, katoličke i vjere bosanske. Ono što je do danas ostalo neobjašnjeno, tvrdi Lovrenović, jeste brojnost stećaka.

"Danas ih je na području BiH registrirano 60.000. Nedavna nova evidencija na području Zenice, Jajca i Ključa otkrila je niz novih nekropola, te da su na području Zenice stećci u stanju devastacije", kazao je Lovrenović.

Iako ne potiče iz Bosne i Hercegovine, stećak predstavlja značajan dio njenog kulturnog naslijeđa, istakao je Lovrenović. Nažalost, dodao je on, kulturna politika u BiH daleko je ispod kulturološkog i civilizacijskog značaja koji stećci imaju. Lovrenović je izrazio uvjerenje da će stećci, nakon što su se našli na tentativnoj listi UNESCO-a, biti uvršteni i na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

Nacionalno atribuiranje stećaka



Ono što je posebno značajno za BiH, a što se danas ciljano politički nastoji razoriti, istakao je Lovrenović, to je interkonfesionalnost stećaka. Nije uzaludno da su stećci prošli put duži od jednog stoljeća debogumilizacije, dekroatizacije, desrbizacije i nije slučajno što se danas javljaju deplasirane i irelevantne teze koje stećke nastoje nacionalno atribuirati.

"Stećci su davno trebali biti kandidirani za listu svjetske baštine UNESCO-a. Sam proces počeo je potpisivanjem pisma namjere između BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore 2009. godine. Imali smo problema sa usaglašavanjem teksta. U današnjoj klimi kakva je u BiH kada je etnička podjela zemlje praćena i etničkim podjelama u historiografijama, logično je da se na jednoj strani insistira na jednom karakteru, na drugoj strani na drugom", otkrio je Lovrenović.

Imajući u vidu probleme koji su se javili nakon otpočinjanja procesa kandidature stećaka, a posebno prilikom usaglašavanja teksta, Lovrenović je kazao kako BiH ipak nije mogla sama obaviti kandidaturu. Više razloga je za to, a jedan od njih je i sam lokalitet stećaka, koji se ne nalaze samo u BiH.

"To je prvi logični razlog, stećaka preko 10.000 ima u susjednim zemljama. Drugi razlog je proceduralne naravi i tiče se toga da projekti četiri države, umjesto jedne, kod UNESCO-a imaju daleko veću mogućnost da prođu. Pokazalo je to i iskustvo tokom ove četiri godine, uz sva slaganja i neslaganja, mislim da se ova suradnja pokazala jako plodnom. Ovo je jedini projekat u oblasti kulture na području bivše Jugoslavije koje rade četiri države zajedno", odlučno je kazao Lovrenović.

Neuvrštavanje na UNESCO-vu listu naštetilo stećcima



Jedna od najpoznatijih bosanskohercegovačkih nekropola stećaka, Radimlja, ukupno broji 133 stećka. Direktor Javne ustanove "Radimlja" Ante Vujnović, u izjavi za AA kazao je kako su prije pet godina svi stećci u ovoj nekropoli očišćeni i konzervirani, te zaštićeno od daljeg propadanja.

"Nadamo se da ćemo nakon usaglašavanja teksta od strane Komisije za zaštitu spomenika, imati i naše stećke od 2015. godine pod zaštitom UNESCO-a", rekao je Vujnović.

Najstariji stećak u Radimlji je, prema nekim pretpostavkama, iz 14. vijeka. Vujnović je istakao kako je problem oko usaglašavanja teksta doveo i do gubitka turista.

"Da su oni već uvršteni na UNESCO-vu listu, broj turista bi se povećao. To bi nama značilo veće prihode, nekropola Radimlja bi postala samoodrživa i mogli bi se više skrbiti o njoj. Ovako ovisimo o pomoći općine Stolac", rekao je Vujnović.

Država je dužna da se brine o stećcima



Ipak, godine su uzele danak nad stećcima. Situacija sa stećcima je prilično loša, kazao je Lovrenović, jer kada se uporede snimci pojedinih ukrasa od prije 40 godina sa sadašnjim stanjem vidno je da su atmosferilije učinile svoje, a da su ukrasi postali manje vidljivi i slabije čitljivi.

"Uzevši u obzir činjenicu da će stećci biti uvršteni na listu Svjetske baštine, pod tim režimom će se nalaziti 30 nekropola, 22 iz BiH, dvije iz Hrvatske i po tri iz Srbije i Crne Gore. Ostale stotine i hiljade nekropola neće biti pod UNESCO-vom zaštitom. To je dužnost države BiH. Stećak jeste nacionalna baština. Po sadašnjem zakonu, ta dužnost je na entitetima i vladama, to jest odgovarajućim ministarstvima. Urađeno je puno dobrog posla, u ovim okolnostima možda čak i maksimum, ali to je daleko od optimuma. Isprika političara je obično da nema novca. Novca ima i previše, ali bitno je u čijim je rukama skretnica koja usmjerava taj novac", naglasio je Lovrenović.

Stećci su žrtve politika, a ponajviše žrtve nepostojanja bilo kakve kulturne politike.

"Zemlja koja može dozvoliti da se zatvori Zemaljski muzej u mirnodobskim okolnostima, koja zbog milion maraka koje možete brzo naći po raznim budžetima, onda može dozvoliti i da propadaju stećci", zaključio je Lovrenović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: