Selma Spahić: Na svima je odgovornost da izvrnuti sistem vrijednosti dovedemo u red
Predstava "Djeca sunca" nastala je u koprodukciji Udruženja Kontakt i Sarajevskog ratnog teatra, a Selma nam priča kako je to njihov projekt iz strasti za koji već nekoliko godina traže način realizacije.
"Tekst pripada klasičnoj dramskoj literaturi i veoma je obiman. Taman kad pomislim da sam savladala jednu cjelinu, drugi prostor za popravke se otvori. Sada smo u fazi kada se sve sklapa sa glumcima i glumicama: video, svjetlo, ton, scenografija i kostim. Naporno je, ali je i vrlo uzbudljivo. Radile i radili smo posvećeno i studiozno, trudeći se da promislimo svaki detalj predstave. Čini mi se da će biti i zanimljiva i zahtjevna za gledanje, od sretnih i nesretnih ljubavnih odnosa, preko velikih naučnih otkrića do revolucije. Baš kao i Čehov na kojeg se ugledao, Gorki ispisuje predivne karaktere, dirljive i pune slabosti, ljude koje kao publika odmah zavolite, od prve scene", otkrila nam je Selma.
Aktuelnost komada "Djeca sunca"
"Djeca sunca" je komad o društvu u kojem je ogroman jaz između izuzetno bogatih i privilegiranih i vrlo siromašnih ljudi, u kojem su kultura i nauka višak, u kojem svakodnevno raste nezadovoljstvo koje je nadomak nasilja i u kojem se osjeća veliki potencijal za promjenu koja nikako da dođe. Ovaj komad Gorki je pisao u zatvoru, neposredno pred revoluciju 1905. godine, i smjestio ga je u doba kolere i društvenih nemira 1860-ih.
"Komad tematizira decenijama akumulirano nezadovoljstvo zbog ignorisanja povlaštenog sloja društva u odnosu na potlačene, zbog nedostatka bilo kakvih radničkih prava, zbog ekstremnog siromaštva i ropskog uređenja. U isto vrijeme se bavi važnošću obrazovanja i razvoja nauke i kulture u cilju dugoročnog razvoja društva. Gorki hvata baš taj momenat, kada je prekasno za bilo kakav dugoročni plan, pred izbijanje revolucije koje jedni nisu svjesni, a na koju se drugi konačno ohrabruju. Svi simptomi nezadovoljstva su prepoznatljivi i u našem društvu; decenijama nakupljani bijes, osjećaj pulsirajućeg nezadovoljstva i bahata zloupotreba moći privilegiranih", rekla je.
Ipak, autorski tim predstave nije radio mnogo na osavremenjavanju teksta, a Selma nam kaže da im se nije činilo da ima potrebe za tim.
"Situacije su više nego prepoznatljive u današnjem kontekstu, od toga da neko baci tri rublje, jer su mu malo, a neko drugi ih poniženo pokupi, jer su za njega mnogo, pa nadalje. Također, nešto što je bilo subverzivno tada, nažalost jednako subverzivno odzvanja i na sceni u Sarajevu danas. Recimo, ateistički govor naučnika ili naučnice koji negira religijske teorije o postanku svijeta", istakla je.
Važnost društvenog angažmana
Dodaje kako postoje razni vidovi društvenog angažmana i ističe da se, kao što Brecht kaže, mora ući u prostor nelagode i subverzije.
"Pozorište nije tu da afirmira mišljenje većine, nego da propituje naše uvriježene stavove. Svakog od nas pojedinačno. U ovom materijalu, kao i svaki put kad radim, sam se suočavala i sa svojim licemjerjem i mehanizmima odbrane i nije bilo lako. Ali me to, nadam se, osvještava da budem zdravija osoba. Društveni angažman je za mene izlazak iz zone komfora, kako za ljude koji rade predstavu, tako i za publiku", rekla je.
S obzirom na situaciju u državi i društvu Selma nam kaže kako razumije svaku osobu koja odlazi iz države, ali da u isto vrijeme vidi i razloge za opstanak i borbu.
"Ja sam svjesna da sam u povlaštenoj poziciji, jer imam sreću da mogu živjeti od svog zanimanja i imam potrebu da djelujem. Vjerujem da se stvari mogu promijeniti nabolje, ali to nije generacijsko pitanje, nego se odnosi na cijelu populaciju. Mislim da je nepravedno i nerealno očekivati od mladih, koji su odrasli na brutalnosti posttranzicijskog društva i koji su godinama indoktrinirani nacionalizmom, da budu jedini nosioci promjena. Sistem vrijednosti je izvrnut naopako i jednaka je odgovornost na svima da ga dovedemo u kakav-takav red", naglasila je Selma na kraju razgovora za Klix.ba.
Predstava "Djeca sunca" će na sceni Sarajevskog ratnog teatra premijerno biti odigrana 29. augusta u 20 sati, a reprizna izvođenja su zakazana za 30. i 31. august te 1. septembar.
U predstavi igraju: Ermin Bravo, Snežana Bogićević, Maja Izetbegović, Jasna Diklić, Tatjana Šojić, Džana Pinjo, Sanin Milavić, Benjamin Bajramović, Kemal Rizvanović i Vanja Matović. Autorski tim, pored rediteljice Selme Spahić, čine i dramaturginja Nejra Babić, kostimografkinja i scenografkinja Selena Orb, kompozitorica Hanan Hadžajlić i fotograf Ivan Hrkaš.
Jedan od najvećih britanskih gradova bankrotirao, ostali gradovi se boje da su oni sljedeći
