{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
Prošetajte mahalama i svratite u Svrzinu kuću

S
7.4.2011. u 21:30
9
0
Prošetajte mahalama i svratite u Svrzinu kuću
9
Portal Sarajevo-x.com vam ekskluzivno predstavlja fotomonografiju "Sarajevo - moj grad, mjesto susreta", autora Jasminka Halilovića. U šestom dijelu prošetajte sarajevskim mahalama, osjetite neodoljivi miris tradicionalne hrane i svratite do Svrzine kuće. Tu, na tom mjestu, osjetit ćete nekadašnji duh Sarajeva.
Baščaršija je sastavljena od uskih uličica...


Baščaršija je bila meta svih napada na grad. Najgori je bio napad Eugena Savojskog 1697. godine, kada je Sarajevo spaljeno do temelja. Od tada pa sve do kraja osmanske vladavine ni grad ni Baščaršija nisu se uspjeli u potpunosti oporaviti. U doba Austro-Ugarske Baščaršija je doživjela novi katastrofalni požar, koji je uništio sve osim onog dijela koji i danas postoji. To je najzanimljiviji dio grada, a otkrivanje njenih uskih ulica glavna turistička atrakcija.

...koje možete istraživati satima...


Neodoljivi mirisi hrane mame vas sa svih strana... Na svakom koraku ljudi piju kafu, čuje se razgovor i žamor. Iznad niskih dućana dominiraju Begova džamija i Sahat-kula. Pored njih, tu su Medresa i dva Bezistana, od kojih se u jednom nalazi stalna postavka Historijskog muzeja grada... Tu su i Stara pravoslavna crkva i njen Muzej, te Stari jevrejski hram, tj. Jevrejski muzej...

...baš kao i mahale...

Dok se u čaršiji radilo, u mahalama se živjelo. Mahale su gradske četvrti namijenjene stanovanju, a nastaju u doba osmanske vladavine Bosnom, kada se ovdje formiraju gradovi orijentalnog tipa. Jezgro mahale je kuća. Kada bi se na jednom prostoru sagradio dovoljan broj kuća, tada bi neki dobrotvor tu podigao džamiju i školu, do njih doveo vodu ili podigao javnu česmu. Uz to, u mahalama su otvarane pekare i dućani za najnužnije potrebe njihovih stanovnika.

...mala naselja oko čaršije gdje se njeguje kult komšiluka...


Podizane su na okolnim padinama, a iako nisu nastajale kao plod smišljenog programa, očigledno je da su građene vodeći računa o susjedu i njegovom pogledu. To je poznato kao pravo na vidik. Stručnjaci mahale opisuju kao visoku pjesmu arhitekture i urbanizma – za čovjeka koji ima sluha, osjećaja i koji umije da gleda. Zasnovane su na kultu susjedstva, iz kojeg se razvio cijeli urbanistički koncept. Unatoč destrukciji, i danas je moguće uživati u toj harmoniji i ljepoti sarajevskih mahala, gdje kuće koje izmiču jedna drugoj pričaju o želji ljudi da se približavaju jedni drugima.

U jednoj od mahala pronaći ćete Svrzinu kuću...


Svrzina kuća sagrađena je u 18. stoljeću i danas je jedan od najbolje očuvanih primjera kulture stanovanja i življenja u Sarajevu u osmansko doba. Smatra se najljepšim spomenikom unikatne tradicionalne bosanske arhitekture. Ona se naziva i vilom, iako taj naziv ni izdaleka ne odgovara onome što ona zaista i jeste. Sve je pravljeno po mjeri čovjeka i bez suvišnog prostora. Svrzina kuća odaje sliku starih vremena u kojima se u potpunosti čuvala intima porodičnog života.

...gdje imate osjećaj da je vrijeme stalo.


Sa terasa Svrzine kuće pruža se pogled na grad. Ulaskom u ovaj zadivljujući kompleks, zapravo ste zakoračili u prostor u kojem vam se i danas može učiniti da čujete glasove nekadašnjih žitelja. To je jedna od poznatijih sarajevskih atrakcija, koja na posjetioca ima relaksirajući učinak, a ujedno otkriva posebnu životnu filozofiju bosanskog čovjeka.

Veći bakreni ibrik najčešće je služio za vodu, a iz manjih ibrika posluživana je kahva ili šerbe.


Sarajevo-x.com u serijama objavljuje fotopriču iz monografije "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta'. Autor knjige je Jasminko Halilović, a koautori su Nihad Kreševljaković, Zijah Gafić, Haris Čalkić, Anida Krečo i Milomir Kovačević. Priča o Sarajevu je ispričana nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. Sljedeći dio čitajte u nedjelju. Luksuzna dvojezična monografija objavljena je u organizaciji Udruženja Urban. Više informacija na www.sarajevomycity.com. Preuzimanje fotografija ili teksta nije dozvoljeno bez saglasnosti autora.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: