Kako je rečeno na promociji u četvrtak ova fotomonografija je i svojevrstan apel da se ovo nacionalno blago spasi od propadanja.
Na promociji su sudjelovali prof. dr. Ivana Prijatelj -Pavičić, Filozofski fakultet u Splitu; prof. dr. Ljiljana Ševo, Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, mr. Lidija Fekeža-Martinović i mr. Mirsad Sijarić, Zemaljski muzej BiH, književnik Željko Ivanković i autor.
Ivana Prijatelj-Pavičić ističe da u ovoj monografiji umjesto ideološki/politički motiviranih interpretacija (koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski), Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka.
"Umjesto 'magle nacionalne romantike', Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka. Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija" rekla je Prijatelj-Pavičić.
Lovrenović kako navodi Prijatelj-Pavičić statističkom analizom i obradom podataka donosi i zapažanja o stanovništvu na ovom području.
Na području Bosne i Huma nekad je bilo i više od 100.000 stećaka, danas ih je oko 70.000, a od toga oko 60.00 na području BiH.
Ona je istakla da su se stećci uništavali i uništavaju, da jednostavno nestaju te da je Lovrenovićeva knjiga veliki apel da se stećci upišu u Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Ljiljana Ševo je ukazala na sam naslov knjige "Stećci- bosansko i humsko mramorje", s naglaskom na mramorje.
Kako Ševo ističe lokalno stanovništvo je stećke rijetko zvalo ovim nazivom (stećak- kamen koji stoji) u upotrebi su više bili termini poput svatovsko groblje (greblje), grčko groblje, kamenovi, mramorovi - mramorje.
Iako stećci nisu pravljeni od mermera za stanovništvo oni su bili simbol neprolaznosti, nečeg vječnog, sjajnog. Kako je istakla Ševo to prihvatanje stećaka kao i epitafi na stećcima su na naki način simbol vječnosti- knjiga vječnog života.
Na kraju obraćanja Ljiljana Ševo je uputila apel istaknuvši da knjige o stećcima koliko god dobre bile ne bi smjele da ostanu jedino svjedočanstvo o stećcima.
Lidija Fekeža i Mirsad Sijarić uz priznanje autoru osvrnuli su se i na značaj arheološkog istraživanja kada je riječ i o fenomenu stećaka.
Dubravko Lovrenović je na kraju promocije rekao da nije ni slutio da bavljenje smrću, mrtvima može biti tako životno.
"Za mene stećci više govore o životu i našoj povezanosti s mrtvima u najboljem smislu te riječi", rekao je Lovrenović.
Naglasio je da stećci propadaju pred našim očima te da se pod hitno treba osnovati institut za proučavanje i zaštitu stećaka, koji bi nosio ime Šefika Bešlagića. Bešlagiću je i posvećena ova knjiga.
Rad na knjizi trajao je tri godine, a za realizaciju je bio potreban čitav tim. Tako su fotografije djelo Drage Resnera, a dizajn Branka Bačanovića.
Promociju su upotpunili i Gudački kvartet Sarajevo pod vodstvom Dževada Šabanagića, glumac Vlado Jokanović, koji je govorio stihove Maka Dizdara i Ansambl narodnih igara i pjesama BiH "Bosansko kolo".
Modrić naručio oproštajne poklone za saigrače, krasit će ih poseban i emotivan detalj
