Ovaj je muzej postao čuvarom Hagade od 1894. godine, dok je prije toga bila u posjedu sarajevske jevrejske porodice Kohen. Zajedno s Jevrejima Sarajevska Hagada je "napustila" Španiju još u 15. stoljeću, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji.
Sadržaj te knjige na 142 pergamentska lista ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije ušao u masovnu upotrebu. Neki od listova ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, dok su pojedini potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica.
Radost odlukom Zemaljskog muzeja BiH da povodom jevrejskog praznika očima javnosti izloži originalnu Hagadu, izrazio je Feni predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci.
"Prava je šteta što u onako dobro opremljenoj sobi za čuvanje originalne Hagade, taj biser našeg muzeja i sefardske umjetnosti nije permanentno izložen, iako razumijem i bojazan Muzeja zbog opasnost koju takvi manuskripti mogu doživjeti", kazao je Finci.
Smatra da je svrha posjedovanja takve vrijednosti da se ona vidi, a ne samo da se zna da je imamo i da je držimo sakrivenu. Stoga izlaganje Hagade, smatra on, daje Pesahu posebnu notu.
On je podsjetio da Sarajevska Hagada nije najstarija niti jedina sačuvana Hagada iz španskog perioda. Međutim, ističe da svojim umjetničkim rješenjima sigurno jeste jedna od najljepših.
"Samim tim što je naša, sarajevska i bosanskohercegovačka, ona za nas ima posebnu nemjerljivu vrijednost. Kada je riječ o komeracijalnom nivou, teško je govoriti o finansijskoj vrijednosti takve knjige koja jednostavno nije na prodaju. Ipak, sigurno je da ona puno vrijedi, kao i čudesna priča o njenom posebnom spašavanju nekoliko puta u njenom dugom 700-godišnjem životu. Ona je preživjela opasnosti inkvizicije, nekoliko ratova i holokaust u BiH, te posljednji rat u BiH 90-ih godina, a uvijek su je spasavali drugi, a ne Jevreji", kazao je on.
Finci je mišljenja da upravo ta činjenica pokazuje da u BiH ljudi nisu živjeli stalno mrzeći jedni druge, već su uvijek bili spremni da tuđe i drugačije čuvaju i spašavaju, nerijetko stavljajući i vlastiti život u opasnost.
Obilježavanje praznika Pesaha, kao praznika slobode i oslobođenja, u BiH je započeo tradicionalnom feder večerom u Jevrejskoj opštini u Sarajevu, na kojoj se po tačno određenom redoslijedu jedu tradicionalna jela i čita kompletna Hagada. To se čini da bi se generacijama koje dolaze prenijela priča o spašavanju Jevreja iz egipatskog ropstva.
Hagada će u Zemaljskom muzeju BiH biti izložena i u četvrtak od 10 do 14 sati.
