Počeli "Dani Isaka Samokovlije" u Goraždu, ustanovljena književna nagrada po velikom piscu
U krugu ove zdravstvene ustanove koja nosi ime po Samokovliji nalazi se i njegova bista gdje su delegacije i danas položile cvijeće. U Centru za kulturu, koji je organizator priređena je izložba "Život i djelo Isaka Samokovlije" kao i poetsko-scenski performans amaterske pozorišne scene ove ustanove i OMŠ "Avdo Smailović" dok je u Gradskoj galeriji Goražde otvorena izložba "Sunce u skulpturi" autora Jakuba Hubjera.
Na ovaj način grad na Drini koji je Isak mnogo volio i o kojem je pisao nastavlja čuvati sjećanje na velikog pisca i humanistu. Goraždanski Centar za kulturu nedavno je, na prijedlog Društva pisaca BiH i Jevrejske zajednice BiH, ustanovio i godišnju književnu nagradu Isak Samokovlija koja će se dodjeliti na nad njegovog rođenja 3. septembra.
"Ono što je najvažnije jeste da Isaka Samokovliju kao velikog i značajnog bh. pisca i na ovaj način još više vratimo zemlji Bosni, pogotovo njegovom rodnom gradu i vjerujemo da će Dani Isaka Samokovlije biti jedna od tih važnijih kulturnih smotri, ne samo u BiH, nego i regiji. Posebno je važno da će biti dodjeljena nagrada za najbolje ostvareno književno djelo iz područja proze i drame, jer to i Goražde i Isak Samokovlija zaslužuju", ističe Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH.
Pisao o Drini i ljudima iz Bosne
Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice BiH govori da je Isak pisao prije svega o ljudima BIH.
"Iako ga smatramo piscem koji je pisao najviše o jevrejskoj sirotinji i to je otkrio čitalačkoj publici, on je prije svega pisao i o ljudima iz BiH, o Drini, splavarima na Drini, o Hanki u Fojnici i tako dalje. Dakle, bio je čovjek iz naroda jer je sa njim i rastao tu u mahali, kupao se u Drini i to je sve nešto fenomenalno. Nažalost, umro je mlad i nije još mnogo toga dao što je mogao, ali uspostavljanjem ove nagrade je puno srce da smo uspjeli poslije toliko godina", kaže Tauber.
Pored Goražda Dani Isaka održavat će se u Sarajevu i Fojnici gdje je radio i stvarao. Manifestacija se nastavlja u februaru raspisivanjem javnog konkursa za literarne radove u prozi ili poeziji za učenike osnovnih i srednjih škola kao i građane, prvenstveno sa područja Bosansko Podrinjskog, Kantona Sarajevo i Fojnice, s tim da radove mogu dostaviti i svi ostali građani BiH. Za učenike viših razreda osnovnih i srednjih škola održat će se kviz znanja o životu i djelu Samokovlije pod nazivom "Od proljeća do proljeća".
U Kulturnom centru Fojnica u martu je planirana postavka izložbe radova "Sunce nad Drinom" sa likovne kolonije "Boje prijateljstva" Udruženja likovnih umjetnika Goražde, koja će u maju biti postavljena i u galeriji "Novi hram" u Sarajevu.
Brojni događaji
I ovogodišnja likovna kolonija u okviru Festivala prijateljstva u avgustu bit će u znaku velikog književnika, a umjetnici će slikati na temu "Drina u književnom opusu Isaka Samokovlije".
Isak Samokovlija rođen je 3. septembra 1889. godine u Goraždu koje je tada bilo dio Austro-ugarskog carstva, u porodici sefardskih Jevreja. Porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po kojem dobijaju prezime – Samokovlija.
Gimnaziju je završio u Sarajevu, a medicinski fakultet u Beču. Između dva rata radio je kao liječnik u rodnom gradu, potom u Fojnici, a od 1925. živio je i radio u Sarajevu. Svoju prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavio je 1927. godine u listu "Jevrejski život", gdje je bio jedan od urednika, a prvu knjigu pripovjetki "Od proljeća do proljeća" objavio je 1929. u Sarajevu. Jedan je od osnivača Udruženja književnika BiH (1945).
Iza sebe je ostavio bogat književni opus koji čine zbirke pripovjedaka "Nosač Samuel", "Sunce nad Drinom", "Tragom života", "Đerdan" i druge. Priče Isaka Samokovlije prevedene su i na strane jezike. Napisao je i četiri pozorišna komada - "Hanka", "Plava Jevrejka", "On je lud" i "Fuzija", kao i druga književna djela, od kojih su neka prenesena i na filmsko platno.
Umro je 15. januara 1955. godine i sahranjen je na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu.
