{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Otvorena izložba o armenskim stećcima Gorčina Dizdara

F
27.11.2012. u 20:51
49
11
Otvorena izložba o armenskim stećcima Gorčina Dizdara
49
Otvorena izložba o armenskim stećcima Gorčina Dizdara
"Ororots: stećci iz Armenije" naziv je fascinantne izložbe fotografija autora Gorčina Dizdara koja je otvorena večeras pred brojnom publikom u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.
U holu Instituta izložene su 22 fotografije velikog formata koje otkrivaju, za mnoge potpuno nepoznat, svijet armenskih stećaka - bešika, odnosno armenskom riječju ororotsa. Neizbježan je snažan dojam sličnosti ovih nadgrobnih srednjovjekovnih spomenika s bosanskim stećcima, čak su i neki od uklesanih simbola već dobro znani.

Izložba je rezultat istraživanja za doktorsku disertaciju na Univerzitetu York u Torontu mladog Gorčina Dizdara, potomka velikog Maka Dizdara, te njegova fascinacija stećcima nije iznenađujuća. Za potrebe ovog rada on je u okviru studijskog putovanja obišao istočnu Tursku, Gruziju i Armeniju, istražujući i tragajući za vizuelnim dokazima kulturoloških veza između srednjovjekovnog Balkana i Kavkaza.

Svaka od fotografija ima prateći tekst Dizdarovih promišljanja i zaključaka o paralelama između umjetničkog stvaralaštva i jedinstvenog duhovnog impulsa naroda tamošnjih i balkanskih prostora.

"U okviru istraživanja prošle godine sam putovao u Tursku, Armeniju i Gruziju, istražujući na osnovu nekih indikacija da su postojale neke veze između srednjovjekovnog Kavkaza i Balkana. Tamo sam naišao na takozvane armeske bešike, vrlo rijedak oblik nadgrobnog spomenika koji ima neke zapanjujuće sličnosti s našim stećcima", kazao je on.

Dizdar pojašnjava da je najveća sličnost u osnovnoj koncepciji nadgrobnog spomenika - jednog monolitnog kamena, ukrašenog motivima iz svakodnevnog života i vjerskom simbolikom, koja iako je kršćanska, ipak ne pripada standardnim dominantnim simbolima koje poznajemo iz katoličanstva i pravoslavlja. Ističe da su mnogi simboli slični - rozeta, luk i strijela, isprepletene zmije, takozvani rascvjetali krstovi koji se pretvaraju u grozdove, zatim scene lova i drugih svakodnevnih aktivnosti.

Postavku je otvorio profesor Fakulteta političkih nauka Besim Spahić, naglašavajući da izložba pokazuje kako je sav ljudski rod povezan. Smatra da je utvrđena sličnost u kulturama namjerna i ni u kom slučaju nije slučajna. Ne postoji gotovo nijedan narod da je ostao više od sto, dvjesto ili hiljadu godina na jednom prostoru.

Spahić ističe da na niz meridijana Zemaljske kugle postoje isti tragovi koji su prisutni u svim postojećim monoteističkim, ali i drugim religijama, te da je svaka nasljedna kultura baštinila ono od prethodne. Ta sličnost govori o indoevropskoj kulturi, lociranoj oko Crnog mora.

"Ova izložba je jedan podsticaj da razmišljamo sami o sebi. Mi smo ovdje bili na vjetrometini - prisutni su uticaji s istoka, zapada i sjevera. Neki naše stećke primarno vežu za Gote, a neki za Armence. Za razliku od Armenije, mi našu tradiciju nikako ne čuvamo, ona je podijeljena po ovoj najnovijoj paradigmi - u tri vjersko-nacionalna okvira", smatra Spahić.

Navodi da simbole na ororotsima nalazimo i na bosanskim stećcima - krstače, šestozračno, osmozračno i devetozračno sunce kao centralno božanstvo dobra, motive lova na jelene, divlje svinje, strijelce, pletere, liturgije, te kraljeve, sve u vrlo sličnoj stilskoj formi.

Izložba će biti otvorena do 25. decembra.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: