Program 11. SFF-a možete downloadati na oficijelnoj web stranici festivala: www.sff.ba.
Svoje jedanaesto izdanje Sarajevo Film Festival će doživjeti od 19. do 27. augusta 2005.
Sarajevo Film Festival je sa Takmičarskim programom i fokusom na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Makedoniju, Rumuniju, Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru definitvno profiliran i potvrđen kao festival koji je potpuno posvećen promociji ovih kinematografija. Prošle godine program je privukao nekoliko stotina reditelja, glumaca i glumica, scenarista, direktora fotografije, motažera i producenata te je postao neizbježno mjesto za posao i zabavu svih regionalnih stvaraoca. Dodali se svemu ovome činjenica da će od 2006. godine Turska i Grčka obogatiti selekciju, konkurencija će definitivno biti veća, a selekcija sve kvalitetnije i kvalitetnija.
Ono što je u ovogodišnoj selekciji karakteristično su zapravo dvije niti koje povezuju svih 11 filmova koliko ih se takmiči za nagrade SFF-a. Tendencije koje dominiraju programom su s jedne strane društvena agnažiranost, a s druge lične teme i pitanja.
Na jednoj strani nalaze se filmovi koji na suptilan način tretiraju lična putovanja likova u njihovoj borbi i potrazi za ljubavlju i na taj način i za smislom života, kao što je u slovenačkom filmu DELO OSVOBAJA/ RAD OSLOBAĐA, Damjana Kozolea i u mađarskom DALLAS PASHAMENDE/ DALLAS MEĐU NAMA, Roberta Aleja. Filmovi, iako potpuno socijalno određeni i uslovljeni, pronalaze načine da nam približe lične drame junaka koji su uhvaćeni u zamke posebnih društvenih okolnosti. Drugi mađarski film JOHANNA također govori o ljubavi, ali reditelj Kornél Mundruczó nam prikazuje prilično ekstremnu i nekonvencionalnu ljubavnu priču koja se igra žanrom i tako pronalazi svoj izvan žanrovski svijet. Filmovi RYNA, Ruxandre Zenide iz Rumunije i LADY ZEE, Gerogia Djulgerova iz Bugarske prikazuju nam lična putovanja ženskih junakinja koje su zatočene u klopke svijeta kojem ne pripadaju a koji grčevito pokušavaju promijeniti. Dva hrvatska filma ŠTO JE MUŠKARAC BEZ BRKOVA, Hrvoja Hribara i OPROSTI ZA KUNG FU, Ognjena Sviličića, ličnim pričama zadiru u pore suvremenog hrvatskog društva prikazujući svijet pun predrasuda, rušeći tabue kroz sudbine svojih junaka. Njhova osobnost je što se ne libe koristiti humor kao sredstvo razotkrivanja junaka i njihovih priča.
Društveno angažovani filmovi nisu ništa osobito i neobično za kinematografije jugoistočne Europe, a autori su uvijek veoma svjesni stvarnosti koja ih okružuje. Ipak filmovi koji pripadaju drugoj, društvenoj angažiranosti su osobiti i originalni u načinu na koji nam govore o stvarnosti. Ovogodišnja produkcija Srbije i Crne Gore označena je sa dva filma čiji autori na direktan i oštar način daju uvid u svoje vlasite refleksije ne samo na stvarnost već i na njene političke aspekte koje su u mnogočemu utjecale i ostavile ožiljke na realnost bivše Jugoslavije. JUG JUGOISTOK, Milutina Petrovića je poseban film koji, očigledno rađen u “no-budget” uslovima, uspjeva svoju igranu formu držati uvjerljivom osobitim dokumentarističkim pristupom (koji je uslovljen budžetom ali dosljedno sproveden kroz film). Film BUĐENJE IZ MRTVIH, Miše Radivojevića je priča u kojoj je jedan od glavnih junaka i sama slika-fotografija koja je iskorištena na originalan način koji do sada nije viđen na ovim prostorima. Film iz boje polako tone u crno-bijelu fotografiju, kako glavni junak odlazi u posjetu svom ocu i svojoj prošlosti koja je neizbježno povezana sa društvenim tj. ratnim prilikama. Kao i film OPROSTI ZA KUNG FU, tako i bosanskohercegovački film DOBRO UŠTIMANI MRTVACI, Benjamina Filipovića, govori o postratnoj stvarnosti, te o predrasudama i mogućnostima promjene u okolini koja je još osjetljiva na promjene. Film se sastoji od četiri priče koje su kolažno uklopljene i koje se sastaju sasvim slučajno, kao ironija na život u kojem se stvari baš slučajno i dešavaju. Film KUKUMI iz UNMI Kosova, afirmiranog reditelja Isa Qosje, je suptilni i izuzetno vizualni film-esej koji govori o apokaliptičnom postratnom svijetu kroz dijoptriju mentalno hendikepiranih. Ovo je jedan od najboljih filmova o ratu, a autor kroz izuzetne vizualne vinjete dočarava svijet u kojem nije moguće ostati normalan.
Sa ovih 11 filmskih ostvarenja slika regionalne produkcije je izuzetna i apsolutno dokazuje da je regionalna kinematografija sve vitalnija i da zaslužuje svoje mjesto u svijetu filma. Ovogodišnji Cannes Film Festival je u svoju selekeciju Un Certain Regard uvrstio dva filma iz regiona i to film iz SFF takmičarske selekcije JOHANNA, kao i nagrađeni SMRT GOSPODINA LAZARESCUA, Cristia Puiua, a ostali veliki festivali sve više pažnje posvećuju ovom regionu koji još uvijek ima zanimljive i vizualno osobite priče. Dvije gala projekcije grčki film OMIROS/ TAOCI, Constantina Giannarisa i turski BULUTLARI BEKLERKEN/ ČEKAJUĆI OBLAKE, rediteljke Yesim Ustaoglu također su uspješno prikazani u ovogodišnjoj Panorami Berlinskog filmskog festivala. Sa prikazivanjem ovih filmova, Takmičarski program od iduće 2006. godine otvara svoja vrata Turskoj i Grčkoj.
Dakle, ove godine Takmičarski program (do sada poznat kao Regionalni) svim ljubiteljima filma ponudit će četiri svjetske, dvije međunarodne, pet regionalnih premijera i dvije gala projekcije. Sarajevo Film Festival će okupiti svih 13 ekipa sa preko 100 gostiju samo za Takmičarski program u kategoriji igranog filma.
Sa Takmičarskim programom i CineLink ko-produkcijskim marketom, sa visoko profiliranim žirijem i pažljivo odabranim filmovima za ostale programe, Sarajevo Film Festival još jednom potvrđuje onu već poznatu činjenicu da je to zaista najveći i najznačajniji filmski događaj u ovom dijelu Europe – a možda i šire.
Elma Tataragić, selektor
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
Vlasnik zlatnog retrivera otvorio vrata da uzme poštu, ljubimac odmah pobjegao na ulicu
