{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nihad Kreševljaković, direktor SARTR-a: Ne budite lijeni za odlazak u pozorište

15.10.2015. u 22:19
850
Nihad Kreševljaković, direktor SARTR-a: Ne budite lijeni za odlazak u pozorište
850
U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR-u) u toku je nova pozorišna sezona. O tome koje predstave i novosti očekuju publiku u ovom sarajevskom pozorištu, koliko su danas ljudi generalno zainteresirani za pozorište, te koja je to njihova stalna publika, razgovarali smo sa direktorom SARTR-a Nihadom Kreševljakovićem.
U razgovoru za Klix.ba Kreševljaković je naveo kako su već u toku ove godine uspjeli realizirati neke velike projekte koji će biti okosnica nove sezone. U pitanju su predstave "Životinjska farma" reditelja Dine Mustafića i "Brašno u venama", r Borisa Liješevića.

Dodaje kako su imali vrlo intenzivno i radno ljeto u toku kojeg su realizirali čitav niz različitih programa i radionica. Već do sada u novoj sezoni u SARTR-u su izvedene tri premijere, uključujući plesnu predstavu "Još jedan vrt zemaljskih radosti" i "Tramvaj zvani čežnja", kao i novu, tj. obnovljenu formu "Tajne džema od malina" rediteljice Selme Spahić, jednu od najznačajnijih teatarskih predstava uopće.

Čak tri predstave SARTR-a našle su se u ovogodišnjem programu Festivala MESS i osvojile četiri nagrade.

Nihad Kreševljaković za Klix.ba govori kako će do kraja godine, u zavisnosti od sredstava, nastojati da pored redovnog repertoara realiziraju najmanje još dvije predstave. Jedna od njih je predstava za djecu, na njoj radi Dubravka Zrnčić Kulenović, a u SARTR-u se priprema još jedan debi mlade rediteljice Mirne Dizdarević koja će već u decembru započeti rad na novoj predstavi.

Pored predstava, planirani su i drugi sadržaji poput izložbi i koncerata, a SARTR će i ove godine ugostiti Otvoreni univerzitet.

Nema potrebe da se srozava kvalitet da bi se privukla publika



Na upit o tome koliko su ljudi danas generalno zainteresirani za pozorište, Kreševljaković odgovara:

"Ljudi su u biti zainteresirani za pozorište onoliko koliko su im naše predstave zanimljive, ali i onoliko koliko nam je kao društvu stalo da razvijamo teatarsku publiku. Za ovo prvo smo svakako najodgovorniji mi koji vodimo teatarske kuće, gdje je posebno važno posvetiti pažnju da se u želji za publikom ne srozava umjetnički sadržaj onoga što prezentiramo. Duboko vjerujem da je to moguće i da nema potrebe da se srozava kvalitet da bi se privukla publika. S druge strane, neophodno je da se ponovo kao obaveza uvede gledanje teatarskih predstava u sklopu školskog programa, a ne da to isključivo ovisi o entuzijazmu, profesionalizmu i posvećenosti pojedinih profesora i profesorica. Teatar jeste važan za društvo i to treba više naglašavati".

Dodaje kako pozorište ima svoju "standardnu" publiku starije generacije, te kako određeni broj ljudi ima stalnu naviku da prati ono što se događa u pozorištima. Ipak, ističe kako bi taj broj s malo sinhronizirane akcije između njih, Ministarstva kulture i Ministarstva obrazovanja mogao biti znatno veći.

Publika SARTR-a je uglavnom mlada i procentualno najviše ljudi između 18 i 25 godina, odnosno 25 i 35 posjećuje ovaj teatar. Kreševljaković pojašnjava kako je to rezultat specifične programske orijentacije Sarajevskog ratnog teatra, ali i truda da se približe mlađim ljudima kroz različite programe i aktivnosti.

Dodaje kako nikad nisu prestali biti teatar otvoren za sve generacije, a u proteklom su periodu, iako to nije ono čime se primarno bave, realizirali čitav niz projekata za najmlađe. Radili su predstave za djecu, teatarske radionice za mlade poput programa "Fakat drama", te općenito dosta toga na približavanju teatra mladima.

"Predstave za djecu su npr. jedan od načina kako da od malih nogu ljude naučimo kako lijepo izgleda dio grada u kojem se nalazi naš teatar i koliko lijepo izgleda šetnja do SARTR-a. Ljudi su često lijeni kada je riječ o odlasku u pozorište, a nekima se čak lokacija Sarajevskog ratnog teatra čini kao problem, kao da nismo u općini Centar, već kao da smo na vrhu Bjelašnice. Stoga koristim ovu priliku da se obratim pogotovo ljudima srednje i starije dobi da tu šetnju do SARTR-a, pored zanimljivih sadržaja koje mogu gledati kod nas, posmatraju i kao preporučljivu kardiovaskularnu vježbu", poručuje direktor SARTR-a.

Važno je komunicirati, buditi empatiju i pomalo provocirati



Kreševljaković navodi kako sve ljude, pa tako i mlađu publiku, zanimaju dobre, uzbudljive, pametne i razumljive predstave.

"Kada sam tek došao ovdje mnogi prijatelji i kolege bili su sumnjičavi da će koncept koji sam predložio biti zanimljiv ljudima. Sarajevski ratni teatar se dosta profilirao u smislu bavljenja važnim društvenim i političkim pitanjima, dosta se bavimo temama rata, sjećanjem i zaista mogu shvatiti da su neki mislili da to nije recept za uspjeh. S druge strane, vjerujem da smo izborom tema, kao i izborom reditelja i rediteljica dokazali da je publika mnogo pametnija nego što je mnogi žele vidjeti", kazao je Kreševljaković i dodao kako je to možda najbolji recept kada je u pitanju programiranje teatarskih programa - poštovati inteligenciju publike bez obzira na to o kojem profilu ljudi se radi.

"Važno je ne povlađivati, već komunicirati, buditi empatiju i pomalo provocirati. Za uspješno vođenje teatra morate voljeti i poštovati ljude", naveo je Kreševljaković i podsjetio na Jiržija Menzela koji je prije sedam godina na otvaranju Festivala MESS u svom govoru pozorišnim radnicima poručio koliko je važno da teatar ostane blizu i običnog čovjeka, upozorivši na to da mnogi/e reditelji/ce u svojoj težnji za originalnošću udaljavaju teatar od običnog čovjeka, ostavljajući ga tako "na milost i nemilost televizijskim serijalnim glupostima".

"U Sarajevskom ratnom teatru mi danas nastojimo raditi predstave podjednako zanimljive i za kritičare, pozorišne teoretičare, za estetičare, za iskrene poznavatelje i ljubitelje teatra, čak i za šminkere i wannabe intelektualce, a nikad ne zaboravljamo ni tog običnog gledatelja koji ne mora biti stručnjak ili fakultetski obrazovan da bi prepoznao važnost naših predstava, da bi razmišljao, suosjećao, plakao ili se smijao i uživao", istaknuo je Kreševljaković na kraju razgovora za Klix.ba.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: