Tribina je nazvana "Ko izdaje izdavaštvo?", a akcent je stavljen na činjenici da na nivou države BiH još nema zakona o izdavaštvu koji bi regulirao odnose među domaćim izdavačima, registrirao ih prema kvalifikacijama i predispozicijama, definirao pravila po kome neko može biti izdavač te utvrdio prava i obaveze koje proizlaze iz usvojene kulturne politike za taj segment društvenog djelovanja.
Sudionici su ponudili smjernice o mogućim rješenjima krize u izdavaštvu poput podrške ideji o pojačanom otkupu knjiga kroz Fondaciju za bibliotekarstvo s onim sredstvima koje na raspolaganju ima Fondacija za izdavaštvo, predviđenim za dodjelu kredita.
Kao moguće rješenje označeno je i participiranje u troškovima zakupa sajamskog izložbenog prostora za sve bh. izdavače, kod kuće i na međunarodnim sajmovima knjiga u regiji te insistiranje na donošenju zakona o izdavaštvu na Vijeću ministara i na osnivanju fonda za podršku bh. izdavaštvu.
Sudionici su se založili i za uvođenje nulte stope PDV-a na knjige i na repromaterijal za štampu knjiga.
Večeras je ukazano i na "surovu statistiku" koja pokazuje da je prošle godine u Hrvatskoj objavljeno oko 6.000 naslova i da je prodato 3.450.000 primjeraka knjige. Od toga je domaća knjiga sudjelovala sa 70 posto. U Srbiji je prodato oko 6.370.000 knjiga i objavljeno oko 15.000 naslova od čega je oko 80 posto srpska knjiga. Istovremeno, u BiH je prodato oko 370.000 primjeraka knjiga. Od toga oko 70 posto ukupnog prometa knjiga dolazio iz Srbije. U preostalih 30 posto prometa na bh. tržištu su hrvatska izdanja, oko pet posto čine strane knjige, dok bh. izdavači "kontroliraju" svoje tržište s oko pet posto svojih knjiga.
Moderator večerašnjeg skupa bio je Damir Uzunović pisac, izdavač i vlasnik knjižare Buybook Sarajevo koji je ustvrdio i svim kulturnim djelatnicima u BiH poručio da čitalačka publika u BiH nije prestala čitati, te da je ima dovoljno da jednom, kad bude bh. izdanja, novcima koje odvaja za kupovinu knjiga, može biti garant opstanka bh. izdavaštva.
