Kultura
0

"Mustafa" - dokumentarac o Kemalu Ataturku

FENA
Za Mustafu Kemala Ataturka, osnivača moderne Turske, Turci gaje duboko poštivanje. Stoga, kad je s prikazivanjem počeo dokumentarni film s detaljima iz njegovog privatnog života, digla se graja. Film “Mustafa” Ataturka prikazuje kao čovjeka koji je živio razuzdano, puno pio, bio sklon melanholiji i koji je osjećao da se sve više udaljava od zemlje koju je stvorio.

Muzika pisana za film “Mustafa”, Gorana Bregovića, odjekuje Turskom, isto kao i tema odnosno predmet filma. “Mustafa” je prvi turski film koji se pobliže bavi privatnim životom arhitekta modernog turskog društva. Kod mnogih, Mustafa Kemal Ataturk uživa status ikone. Redatelj filma Can Dundar ispituje, međutim, čovjeka iza legende: "Navikli smo“, kaže Can Dundar, „na sliku Ataturka - čovjeka sa snažnim glasom i snažnim izjavama, pa se čovjek iznenadi kad vidi da je imao mladenačkih problema. Film otkriva i neke intimne detalje iz dosad neobjavljenih pisama i istražuje njegovo teško djetinjstvo i mladenačke godine.

Ono što najviše iznenađuje, portret je Ataturka kao čovjeka koji je prekomjerno pio i pušio, bio ženskar, volio ples i zabave. Film pokazuje i ranjivog čovjeka koji je, pod kraj života, postajao sve više frustriran i sve se više povlačio u sebe. Iznošenje na vidjelo tih strana Ataturka izazvalo je oštre osude nekih sektora medija".

Podnijeta je i tužba protiv Dundara zbog sramoćenja lika Ataturka; u Turskoj, takav je čin kažnjiv zakonom. Haluk Sahin, profesor novinarstva i medija na istambulskom sveučilištu Bilgi, priznaje da su takve reakcije, o čovjeku koji je umro prije 70 godina, nekima možda malo čudne i pretjerane. No, Ataturkovo naslijeđe, kaže on, vrlo je prisutno i živo u današnjoj Turskoj iako je, dodaje, film “Mustafa” indikacija da u turskom društvu dolazi do pomaka:

"Ataturk je simbol ujedinjenja, ulio je turskom narodu osjećaj identiteta, osjećaj ponosa. Razvila je Turska, od njegove smrti prije 70 godina, i neke druge simbole jedinstva, ali Ataturk i dalje dominira. Upravo zbog toga, diskusija o njemu je vrlo osjetljiva. Područje prikladno za raspravu, a s njim i naša tolerancija, proširuje se, ovo i jest jedan primjer te ekspanzije".

Dundar nastoji izbjeći uvlačenje u kontroverziju, ali prvi je koji će otvoreno reći da njegov film ni slučajno nije definitivna slika Ataturka. Svoj dokumentarac on vidi samo kao jedan od koraka u procesu koji će ljudima pomoći da donose vlastite zaključke o Ataturku: "Javnost će odlučiti kakav je on čovjek bio. Moja je interpretacija subjektivna. Ne mogu reći da je upravo to prava istina. Moj film je poput arheološkog iskopavanja nastoji doći do istina, doprijeti do pravog čovjeka".

Unatoč kontroverznosti, ili možda upravo zbog nje, film “Mustafa” najgledaniji je film u zadnje tri sedmice; sudeći po broju prodanih karata, vidjelo ga je više od milion gledatelja. Topao prijem u još jednom kinu. Mnogi, po gledanju filma, odlaze u obližnji cafe gdje se vodi razgovor na temu filma i Ataturka. Jedan od takvih je i Mehmet Tas: "Film je zbilja dobar. Uvijek nas uče kako je Ataturk učinio ovo, učinio ono... bio u ratu, pobijedio... Ali nismo znali da je, recimo, dobro i plesao. To je fenomenalno, jer pokazuje jednu drugu stranu Ataturka koja mnogima nije bila poznata".

Kritičari i štovatelji Ataturka mogu se složiti barem u jednome – da je dokumentarac izazvao strastvenu debatu oko toga ko je i što je bio pravi Ataturk, čovjek čije fotografije krase trgovine, škole, a i mnoge domove Turaka, piše Glas Amerike.