Kraj Festivala prijateljstva u Goraždu: Drinska sirena, dnevnik seobenog lica i radost za najmlađe
Inspirisani Drinom i pričama koje se vezuju uz nju, neumorno su stvarali, pa je skulptor Alen Džindo, profesor historije umjetnosti napravio Drinsku sirenu.
"Nazvao sam je Drinska sirena, jer se dosta bavim i mitologijom, a sirene su pomorska bića, međutim Drina je inspiracija i motiv, a vile koje čine dobra dijela mogu biti i ovdje. Postament će biti drinski kamen tako da ćemo imati Drinsku sirenu", kaže Alen Džindo, slikar iz Visokog.
Kolonija je i ove godine okupila umjetnike iz Nikšića, Pljevalja, Visokog, Sarajeva, Srebrenika, ali i one iz daleke Rusije i Amerike.
"Drina je inspiracija ove kolonije godinama, a meni je to bila i skulptura Elze koja je nekada prije krasila Omaldinsku ulicu. To je bio kip žene kojeg više nema, ali ostaće na slikama", kaže Angelina Janjušević, iz Nikšića.
Svjetlan Bešić iz Srebrenika dodaje kako su detalji Drine nepresušan izvor inspiracije i slikarskih motiva.
"Grijeh je raditi nešto drugo osim nje", kaže Bešić.
Izložba u Art galeriji
Izložba je priređena u gradskoj "Art" galeriji, a organizatori su se potrudili da obezbjede i nekoliko upečatljivih sadržaja, kao što je promocija knjige pjesama "Ptice kao mi" autora Adema Subašića koja baštini poseban filozofski i sufijski stil, te Antologije sevdalinke autora Muhameda Žera.
"Riječ je o dopunjenom izdanju knjige pod nazivom "Sevdah Bošnjaka" koja je izadata neposredno po završetku rata u BiH. Preko 500 sevdalinki sa notnim zapisima autor Muhamed Žero objedinio je u svom novom književnom djelu "Antologija sevdalinke" i ona predstavlja svojevrsnu alternativnu povijest ovih prostora i života tadašnjih stanovnika. Nova knjiga je dodatno urađena i predstavlja jedan od najvažnijih segmenata naslijeđa na bosanskom jeziku", kaže Hadžem Hajdarević, recenzent knjige.
Promocije knjige bile su važan dio festivala, a da neka od najnovijih izdanja budu dostupna i slijepim i slabovidnim licima, pobrinuo se direktor biblioteke za slijepa i slabovidna lica BIH Sakib Pleh koji je Narodnoj biblioteci u Goraždu obezbjedio 70 novih naslova i knjiga u digitalnoj tehnici za potrebe isturenog odjeljenja biblioteke.
"Moja sreća je doći ovdje jer dopunjavamo knjižni fond. Biblioteka za slijepa i slabovidna lica jedinstvena je institucija ove vrste u našoj zemlji. Slijepim i slabovidnim osobama svih uzrasta obezbjeđuje i pozajmljuje bibliotečku građu neophodnu u svakodnevnom životu, stručnom usavršavanju, profesionalnom radu i društvenom angažmanu. Raspolaže knjižnim fondom od 30.181 bibliotečkih jedinica u tehnikama za slijepe na Brajevom pismu, audio i digitalnoj tehnici, svih književnih žanrova koje koriste slijepi i slabovidni korisnici svih uzrasta širom BiH", kaže Sakib Pleh, direktor biblioteke.
Performans seobenih lica
Jedan od najupečatljivijih događaja ovogodišnjeg festivala prijateljstva je ambijentalno scenski preformans i promocija knjige "Dnevnik seobenog lica" autora i režisera Šemsudina Gegića.
"Postaviti scenski performans u ambijentu koji je sam za sebe jedinstvena pozornica i na način koji je drugačiji od svega do sada doživljenog Šemsudin Gegić pozorišni i filmski režiser, one koji su došli da budu u publici u čas je učinio neposrednim sudionicima događaja, seobenim licima, kakvim većina nas bude, kad tad u životu. Sudionici su skupa sa akterima performansa, profesionalnim i amaterima umjetnicima iz Goražda ispričali priču koja je višestruko značajna i inspirativna", kaže Slavko Kliusra, jedan od aktera.
Publici u Goraždu predstavili su se i glumci Amaterskog pozorišta Doma kulture Prijepolje sa predstavom "Hanibal Podzemni" te Amaterskog pozorišta "Neretva" iz Konjica sa predstavom "Kad je stao svijet".
Radost za najmlađe
Festival prijateljstva ipak je donio najviše radosti najmlađima koji su uživali u druženju i kreativnim radionicama koje je između ostalih priredila profesorica likovne umjetnosti Irma Smailhodžić.
"Ovo je nešto posebno i zajedno smo pravili maske u raznim tehnikama, akrilnim bojama, temperama, šljokice, zatim razne predmete, a sve je to pravo osvježenje za naše najmlađe" kaže Irma.
Ona je u Goraždu osnovala i školu crtanja koju rado pohađaju najmlađi, ali i djeca školskog uzrasta. Njihove kreacije došle su do izražaja na velikom maskembalu koji je bio uvod za kraj festivala koji je okončan velikim vatrometom i koncertom "Zone isključenja".
