Kako su brojni problemi pokrenuli pozitivne promjene u Historijskom muzeju BiH
Ključ uspjeha je politika hiperkonektovanosti, odnosno povezivanje i umrežavanje s različitim partnerima i prijateljima, što kontinuirano omogućava nove programe i sadržaje, dok stalno traganje za novim pristupima i pomjeranje muzejskih standarda donosi novu publiku.
"Program koji smo ove godine ponudili na Dan muzeja, a koji se komotno može odnositi i na godišnji program, napravljen je upravo na tim principima, bez novca, ali uz mnoštvo partnera, unutar muzejskog prostora, ali i van njega, a na istim principima bazirano je i stalno muzejsko djelovanje", rekla je Hašimbegović na početku razgovora za Klix.ba.
Iskreno nam kaže kako ne može ne biti zadovoljna napretkom i ostvarenim rezultatima i ističe da je kriza institucije, uzrokovana političkim sistemom u Bosni i Hercegovini, općim nesenzibilitetom prema kulturi i kulturno-historijskom naslijeđu te nepostojanjem volje da imamo muzej na državnom nivou, doprinijela i pozitivnim promjenama.
"Bila je poticaj za unutrašnju transformaciju, za traganje za novim modelima i pristupima, za promjenu naše svijesti koliko je važno djelovati u zajednici i za zajednicu, okrenuti se publici, koristiti vlastite resurse i tražiti svoj put. Paradoksalno je, ali nam je upravo kriza pomogla da postanemo muzej u pravom smislu te riječi, onaj kojem danas teže mnogi evropski i svjetski muzeji i zato je neobično, ali i pohvalno da nas danas kolege iz evropskih muzeja pozivaju na konferencije da podijelimo svoja iskustva i poslužimo kao primjer dobre prakse kako muzeji trebaju djelovati u društvu. Jednako gode i riječi kolega iz domaćih srodnih institucija koji kažu da smo svojim progresivnim djelovanjem tek sada zapravo postali istinski muzej revolucije", rekla je.
Za instituciju koja se ne finansira ni preko jednog državnog budžeta sve i jedan uspješno realizirani projekt prevazilazi njene mogućnosti.
"Ne bih sad izdvajala posebne projekte, no mogu reći da smo u mnogim stvarima pomjerili standarde bh. muzeologije i čini mi se podigli struku na viši i profesionalniji nivo. U jeku borbe za opstanak svih postratnih godina nismo se stigli baviti sobom, ko smo, u kom pravcu želimo ići i kakav muzej želimo postati. Čini mi se da je muzej našao svoj put i da nam je to najvažniji projekt", istakla je Hašimbegović.
Muzeji su važni, problemi su svakodnevnica
Organizacijom kulturnih događaja i obrazovnih sadržaja, stalnim aktivnostima na promociji istraživanja, prikupljanja i prezentacije historije i kulturno-historijskog naslijeđa, Historijski muzej Bosne i Hercegovine se trudi da privuče publiku različitih starosnih i interesnih grupa u svoj prostor, ali i da se nametne kao važno kulturno i obrazovno žarište u gradu i državi.
"Nismo bez razloga kod Federalnog ministarstva kulture aplicirali projektom (za koji nismo dobili podršku) pod nazivom 'Muzeji su važni'. Stvarno to i mislimo, a tako i djelujemo, jer mi mislimo da su muzeji važni kao čuvari historije, kao mjesta za razgovor o prošlosti, ali i sadašnjosti i budućnosti te značajni akteri u izgradnji boljeg i zdravijeg društva u Bosni i Hercegovini i da su kao takvi itekako relevantni i potrebni", rekla je dodajući kako je potencijal muzeja ogroman.
No bez obzira na sve uspjehe koje postižu, brojni problemi i loši uvjeti rada još uvijek su tužna svakodnevnica Historijskog muzeja BiH. Sve to utječe na rad muzeja, ali i na stanje zbirki i postavki.
"Potpuno smo svjesni da prekrasni i vjerovatno najznačajniji objekt moderne u BiH i šire nije u svom najreprezentativnijem izdanju i da to često sprečava građane da zavire šta se nalazi unutra. Zato uporedo s brigom o naslijeđu i aktivnostima koje organizujemo radimo i na traženju partnera, investitora i fondova za sanaciju zgrade. Gradska uprava je u svom budžetu izdvojila sredstva za radove na sanaciji, koja će biti iskorištena za radove na najkritičnijim vanjskim dijelovima muzeja i promjene će se vrlo brzo moći vidjeti", rekla je.
Brojni uspjesi
O uspjesima Historijskog muzeja BiH svjedoče i statistički podaci. Publika čiji se broj iz godine u godinu povećava prepoznaje i prati događaje i aktivnosti muzeja, a turistima su muzeji općenito nezaobilazna destinacija.
"Borimo se za svakog pojedinca, svaku mladu osobu kod koje pokušavamo graditi svijest o važnosti kulturno-historijskog naslijeđa, ali i ohrabriti na mogućnost vlastitog djelovanja u njegovoj zaštiti i promociji. Svjesni uloge i misije koju imamo, trudimo se da svoj posao savjesno obavljamo, ali smo svjesni i u kakvom okruženju i uslovima djelujemo", rekla je.
Zahvaljujući vrijednom timu predvođenom Elmom Hašimbegović, u Historijskom muzeju BiH čeka nas izuzetno dinamično i veoma uzbudljivo ljeto koje je označeno programom "Ljeto u muzeju":
"U Historijskom muzeju BiH postavljena je velika svjetska izložba '77 Million Paintings' vrhunskog umjetnika Briana Ena. Želja njegovih menadžera je bila da odabirom muzeja kao jedine lokacije u regiji podrže naš rad, a zahvaljujući saradnji s British Councilom BiH konačno se možemo pohvaliti jednim takvim tzv. top događajem. To je prilika da privučemo veliki broj domaćih i stranih posjetilaca u naš prostor, a mi ćemo se dodatno potruditi da program 'Ljeta u muzeju' obogatimo brojnim drugim sadržajima u mjesecima koji dolaze. Želja nam je da publici ponudimo vrhunsku ponudu i ugođaj, nama osjećaj da smo svjetski muzej, pa da makar i samo nakratko zaboravimo nesretnu realnost", poručila je Hašimbegović na kraju razgovora za Klix.ba.
