Samostan sv. Ante
0

Izložba karata Nikole Badankovića

FENA
U prostoru Samostana sv. Ante na Bistriku u četvrtak je otvorena izložba Nikole Badankovića koji je tematski obuhvatila karte biskupija ili župa Vrhbosanske nadbiskupije, franjevačkih provincija ili samostanskih područja.

Izložbu je otvorio fra Ivan Šarčević koji se rekao da se ove karte fokusiraju na povijesne ili sadašnje granice, na crkve, groblja, manje kapele, ili donose, arheološkim istraživanjima, nađena sakralna mjesta i građevine, što ovim kartama daje šire kulturalno značenje

"Badankovićeve karte, za katolike i Hrvate u BiH, jer se njihova situacija radikalno mijenjala kroz povijest, i zadnjih dvadeset godina, ima i značenje demografske informacije, ili ako hoćemo točnije, one su karte i nacionalne i šire memorije za etnografsku i uopće kulturnu povijest ove zemlje.

Karte Nikole Badankovića se redovito pojavljuju uz tekst, dakle u nekoj knjizi, bila ona iz arheologije, etnografije, opće povijesti ili povijesti pojedine crkvene pokrajine, župe ili manjeg mjesta. Naime, naručioci su bili najviše oni koji su pisali knjige o svome kraju, o provinciji, biskupiji.

Čini mi se važnim naglasiti ovo značenje karata kako sredstava memoriranja, sredstava za čuvanje pamćenja. Znam da su mnogi naši župnici, a i neki drugi, tražili od Badankovića karte i kada nisu pisali knjige o svojim župama, osobito u ratnom i poslijeratnom vremenu, da ih imaju na zidu. Kad su odselili, izbjegli ili bili prognani, voljeli su i kartom sačuvati memoriju.

Badankovićeve karte resi osjetljivost na reducirani detalj unutar šire kulturne memorije i provjerenih podataka, resi točnost u prijenosu mjera, preglednost nacrtanih objekata, jednostavna ali čitljiva legenda, estetsko stiliziranje na bitno kad je riječ o crkvenim građevinama ili arheološkim artefaktima. Rekli bismo, riječ je o staroj, klasičnoj školi crtača-kartografa.

Badankovićeve karte, osobito one u knjigama, nisu nikako usputni dodaci, nisu u službi rasterećenja teksta, niti su na zidovima da prekriju njihovu prazninu. One su, slično prometnim kartama, stvarna pomoć i putokaz kroz vrijeme i prostor, kroz osnovne kategorije konkretnog individualnog i kolektivnog, ovdje katoličkog i narodnog, hrvatskog i bosansko-hercegovačkog postojanja", rekao je Šarčević prilikom otvaranja izložbe.

Šarčević je ovom prilikom podsjetio da je Badanković surađivao s arheolozima, povjesničarima, pastoralnim radnicima, te da su njegove karte svjedok jednog povijesno-geografski malog, ali nikako zanemarivog dijela povjesnice i zemljopisa, i uopće kulture Bosne i Hercegovine.