{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Historijski muzej BiH korak po korak gradi novu viziju rada

F
22.6.2013. u 09:36
0
1
Historijski muzej BiH korak po korak gradi novu viziju rada
0
Historijski muzej BiH korak po korak gradi novu viziju rada
Izložba u Historijskom muzeju BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Novimenovana privremena direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović u razgovoru za Agenciju Fena govorila je o problemima s kojima se svakodnevno ovaj muzej suočava kao jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja kojima od rata do danas nije riješen status, a time ni finansijer, odnosu javnosti prema njima, kao i projektima koje je muzejski tim započeo ili planira realizirati u narednom periodu isključivo zahvaljujući vlastitom entuzijazmu.
Govoreći o pravcu njenog budućeg djelovanja nakon dolaska na rukovodeću poziciju ove muzejske institucije, Hašimbegović navodi da se prelomna tačka u politici poslovanja dogodila u januaru 2012. godine kada su višegodišnja agonija, potpuno odsustvo političke volje da se riješi pitanje statusa sedam institucija kulture i krajnja neosjetljivost prema pitanju ugroženog kulturno-historijskog naslijeđa, dovele i Historijski muzej BiH do ozbiljnog razmišljanja o zatvaranju.

U toj instituciji su dovedeni u paradoksalnu situaciju da je Muzej i dalje, u skladu s kapacitetom i mogućnostima, nastavio obavljati dužnost javne institucije na servisiranju korisnika svih profila, obavljajući obrazovnu funkciju, te doprinoseći poboljšanju turističke ponude Sarajeva, no u principu funkcionirao kao privatna ustanova o čijem stanju i budućnosti brinu jedino njegovi uposlenici.

"No tada je kod nas prevladao neki inat i odlučili smo pojačati angažman nas uposlenika te zatražiti veću podršku javnosti. Na moju inicitijavu organizirana je Sedmica otvorenih vrata „Solidariši se, ugrijmo Muzej“, koja je predstavljala prelomnu tačku u ovoj odluci - sedam dana je Muzej otvorio vrata i depoe za građane, predstavnike akademske zajednice, diplomate, kolege iz oblasti kulture i umjetnosti, te političare, ukazujući im na bogatstvo koje čuva i koje je ugroženo", ističe ona.

Od tada do danas, dodaje, Muzej nije zatvorio vrata nego radi kao da je situacija potpuno normalna. Uposlenici Muzeja tada su shvatili da ne mogu uticati na rješavanje pravnog statusa, ali da mogu mnogo toga unaprijediti dok čekaju političare da se počnu baviti svojim poslom, oslanjanjući se na vlastite resurse te stručnu i svaku drugu pomoć kolega i prijatelja Muzeja.

Ministarstvu civilnih poslova BiH aplicirali su s projektima „Jači, moderniji, privlačniji muzej“ i „Zbirka po zbirka“.

"Toliko je toga potrebno uraditi i promijeniti, od zaštite i sređivanja građe, sanacije zgrade ili modernizacije postavki, da smo se odlučili za politiku korak po korak i postepeno rješavanje prioriteta. U skladu s tim djelovanje smo usmjerili u više pravaca - povezivanje s domaćim i međunarodnim institucijama, traženje međunarodnih partnera za saradnju, spašavanje i zaštita građe koju Muzej čuva, unaprijeđenje muzejske djelatnosti, ponuda novih sadržaja nepoznatih u dosadašnjoj muzejskoj praksi, te transparentniji rad u javnosti", naglasila je.

Rezultati su već vidljivi. Muzej je postao vidljivija i prepoznatljivija tačka u gradu, potpisano je niz sporazuma o saradnji s domaćim i međunarodnim institucijama-Institutom za istoriju, Arhitektonskim fakultetom, Memorijalom Jasenovac, te Shoah memorialom iz Pariza. Organizirano je niz aktivnosti, kao što su obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, Muzej market, tribine i okrugli stolovi, učešće na Festivalu Sarajevska zima. Od početka godine nekoliko hiljada domaćih posjetilaca prošlo je kroz Muzej.

"Ipak, ni u jednom trenutku ne smijemo zaboraviti da svi problemi vezani za neriješeni pravni status ostaju i da je stalno ukazivanje i skretanje pažnje na obavezu rješavanja tog problema naš dugoročni cilj", kazala je ona.

Govoreći o opciji zatvaranja muzeja ukoliko se u skorije vrijeme ne riješi problem ovih institucija, Hašimbegović je mišljenja da, iako se Historijski muzej BiH opredijelio za primjenu drugog načina borbe za svoj položaj, odluka o zatvaranju institucije kulture koje čuva kulturno-historijsko blago BiH jer o njoj ne brine niko osim njenih uposlenika, izražava jasan stav i potpuno je legitimna.

"Ako institucije kulture nisu potrebne ovom gradu, entitetu, državi, neka to jednom neko od njih i javno obznani i donese odluku o njihovom zatvaranju. Daleko gore je ovo lagano odumiranje i rušenje institucija naočigled kompletne bh. javnosti", podvlači ona.

Ujedno, navodi da primjer Zemaljskog muzeja BiH koji je već više od šest mjeseci zatvoren, a da se ništa nije promijenilo pokazuje da ni zatvaranje nije rješenje. To, na žalost, pokazuje i nedostatak svijesti i neosjetljivost društva prema činjenici da pred očima javnosti propada kulturno-historijsko naslijeđe BiH.

"A to je ono što ima teške i nesagledive posljedice - egzistencijalni problemi i frustriranost ponižavanjem muzejske struke, na kraju se svodi samo na uposlenike. Jednom kada ugrožene kolekcije stradaju, kada BiH ne bude imala dokaza svoje prošlosti (kontinuitet i državnost u koju se pojedini bh. političari kunu) biće kasno, šteta se više neće moći nadoknaditi (kao ni spaljeni rukopisi Orijentalnog instituta, knjige iz Vijećnice, s tim da ovom prilikom niko ne ispaljuje granate)" upozorava Hašimbegović.

Mišljenja je da za to političari ne mare, ali toga kao da nisu svjesni ni svi oni koji zatvaraju oči pred ovim što se dešava kulturnim institucijama, a pogotovo oni koji nepošteno, nefer i maliciozno zbunjuju javnost optužbama i kritikama na račun muzeja.

"Sramotan je slab odziv i podrška šire kulturne i naučne javnosti i djelatnika prilikom zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH, najstarije muzejske i naučne institucije u državi", zaključuje ona.

Elma Hašimbegović naglašava da zgrada Historijskog muzeja BiH, biser bh. i jugoslavenske arhitekture 20. stoljeća koji se nalazi u strogom centru Sarajeva u blizini novog blještavog šoping centra, zgrade UN-a i Američke ambasade, pred očima javnosti iz dana u dan sve više propada. Krov je godinama prokišnjivao, direktno ugrožavajući stalne postavke muzeja s vrijednim eksponatima, a ogroman problem u zimskim mjesecima predstavlja i neriješen problem grijanja.

"U takvom stanju i sa zavezanim rukama jako je teško obezbijediti adekvatne uslove za zaštitu građe. Ono što smo mi mogli uraditi, opet u skladu s politikom postepenog rješavanja problema, bilo je traženje podrške od lokalne zajednice. Rezultat je pomoć Općine Novo Sarajevo i sanacija dijela krova i zaštita glavnog izložbenog prostora, čime smo, nadam se, trajnije rješili problem prokišnjavanja", kazala je ona.

Ove godine Historijski muzej BiH obilježava pedeset godina od izgradnje zgrade, nedavno uvrštene na Listu nacionalnih spomenika BiH, te će 2013. godina biti u znaku broja 50 - vizuelni identitet, Muzej market, te program „Kocka 50“ u okviru kojeg su organizirane različite aktivnosti.

Govoreći o planiranim projektima u narednom periodu, Hašimbegović ističe da Muzej privodi kraju projekt „Jači, moderniji, privlačniji Muzej“ u okviru kojeg će u narednim danima biti otvorena muzejska suvenirnica. Izradom replika muzejskih eksponata bit će obogaćena ponuda posjetiocima i time se približiti praksama evropskih i svjetskih muzeja.

Također, dio građe iz muzejskih zbirki je digitaliziran i na taj način zaštićen.

U narednom periodu u planu je gostovanje dvije međunarodne izložbe, nastale kao rezultat međunarodne saradnje s Muzejom svjetske kulture iz Geteborga i Shoah memorijalom iz Pariza.

Ujedno, Historijski muzej BiH s domaćim i međunarodnim partnerima priprema različite aktivnosti povodom obilježavanja stogodišnjice od Prvog svjetskog rata 2014. godine. Uskoro će stići predstavnici iz Brisela za izložbu o evropskoj historiji, u augustu se očekuje zvanična posjeta iz Imperial War muzeja iz Londona u cilju razvoja saradnje, dok se s partnerima iz Hrvatske - Goethe institutom i -Centrom za suočavanje s prošlosti Documenta prijavio na dva EU projekta.

U slučaju pozitivnog odgovora Ministarstva civilnih poslova BiH na projektni prijedlog baziran na principu „zbirka po zbirka“, započelo bi se sistematičnije sređivanje pojedinih muzejskih zbirki kako bi se muzejska građa, kulturno-historijsko naslijeđe BiH, bolje zaštitilo, omogućio lakši pristup korisnicima i prezentiralo široj javnosti.

Dajući ocjenu današnjeg položaja muzejskih institucija u BiH u odnosu na evropske i svjetske muzejske standarde, Hašimbegović kaže da kada bi se nekome prezentirao rad muzeja na osnovu ponuđenih informacija dalo bi se zaključiti da Historijski muzej BIH u potpunosti prati evropske i svjetske standarde.

"Međutim, ono što u toj prezentaciji evropska i svjetska publika nikako ne bi mogla shvatiti je činjenica da Muzej već osamnaest godina nema osnivača, da nijedan nivo vlasti ne želi preuzeti brigu o njemu, nije ni na jednom budžetu, Muzej godinama nema grijanje, građa se čuva u neadekvatnim uslovima, uposlenici mjesecima rade bez plata, te da se od institucije očekuje da se u potpunosti samofinansira. U praksi bi se ta publika mogla uvjeriti da je većina ovih muzejskih aktivnosti stvar improvizacije i rezultat isključivo entuzijazma i dovitljivosti muzejskih uposlenika", naglašava ona.

Poručila je da se ne smije zaboraviti kako muzeji uveliko utiču na kreiranje slike prema vanjskom svijetu o zemlji, njenoj historiji i naslijeđu, jer prosječni strani posjetilac u pravilu izdvoji vrijeme u toku posjete gradu i posjeti muzej.

"Umjesto toga, četiri muzejske institucije u Sarajevu su ne svojom voljom dovedene u ponižavajući položaj da se bore za preživljavanje i rade u nevjerovatnim uslovima. U takvoj situaciji prilično je nezahvalno tražiti paralelu s evropskim i svjetskim standardima", ističe ona.

Elma Hašimbegović razgovor završava zaključkom da se Historijski muzej BiH, uprkos cijeloj situaciji u kojoj se nalazi, trudi odgovoriti teškim zadacima što se stavljaju pred muzej - da bude i čuvar prošlosti i mjesto za sticanje i razmjenu znanja, da bude i mjesto za razgovor sa prošlošću, ali i mjesto za razgovor i diskusiju o savremenim problemima društva, te da bude profesionalan, otvoren i privlačan za sve posjetioce.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: