Imali su priliku vidjeti izloženu Orijentalnu zbirku te Zbirku fotografija i razglednica koju su im prezentirali viši arhivisti Fuad Ohranović i Atif Mušinović.
Dokumenti Orijentalne zbirke porijeklom su od raznih lokalnih, pokrajinskih i centralnih organa osmanske administracije te privatnih osoba, a odnose se uglavnom na Sarajevo, njegovu bližu okolinu i na unutrašnjost BiH. Predstavljaju znatnu vrijednost za proučavanje prošlosti Sarajeva i njegove okoline.
Najstariji dokumenti koji se odnose na Sarajevo su prepisi vakufnama bosanskih namjesnika Isabega iz 1461., Ajasbega iz 1477. i Gazi Husrev-bega iz 1531. godine, kao i njegova emernama o slobodi vjeroispovjesti svih stanovnika Sarajeva iz 1532.
Dokumenti zbirke su različitog sadržaja, a po formi su fermani (sultanske zapovijesti), berati (dekreti), bujuruldije (vezirske naredbe), hudžeti (sudske odluke), ilami (sudska rješenja), murasele (sudski pozivi), čifčijski, najamni i kupoprodajni ugovori, porezne, gruntovne i građevinske isprave, privatne, poslovne i službene korespodencije, razne potvrde i priznanice, obračuni, spiskovi, popisi i drugi spisi.
Pomoću te dokumentacije može se sagledati razvoj i život Sarajeva, ekonomsko-političke prilike, imovinskopravni i posjednički odnosi, kulturni i vjerski život, običaji i drugo. Zbirka je nastala poklonima ili otkupom od raznih institucija ili pojedinaca.
Zbirka fotografija je nastala poklonima i otkupom od pojedinaca, ustanova i organizacija, izdvajanjem iz ranih fondova prilikom sređivanja u Arhivu. Zbirka se na taj način dalje dopunjava. Njen vremenski raspon je 1878.-1970. godina.
