{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
"Grad koji dotrajava i umire, rađa se i preobražava"

S
21.4.2011. u 20:38
0
0
"Grad koji dotrajava i umire, rađa se i preobražava"
0
Portal Sarajevo-x.com vam ekskluzivno predstavlja fotomonografiju "Sarajevo - moj grad, mjesto susreta", autora Jasminka Halilovića. I u ovom dijelu vas vodimo kroz grad kojeg krasi bogata historija, čije tajne zajedništva čuvaju vjerski hramovi, kroz grad čije ulice mijenjaju nazive, ali zadržavaju svoj duh. Uživajte u još jednoj šetnji Sarajevom.
Pored Saborne crkve je Umjetnička galerija...


Saborna pravoslavna crkva izgrađena je 1874. godine, a posvećena je rođenju presvete Bogorodice. Gradnju crkve odobrio je tadašnji sultan kao čin propagiranja vjerske jednakosti, a spominje se da je bio i među značajnijim donatorima. Ikone na ikonostasu su pozlaćene, a mnoge su dobijene kao donacija iz Rusije. Nakon renoviranja 1921. godine u crkvu su postavljena i tri zvona kupljena u Italiji. Ova crkva dužine 37 metara predstavlja jedan od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu.

Umjetnička galerija BiH ne čini se nekim monumentalnim zdanjem. Zapravo, kafana koja je smještena u Galeriji zauzima velik dio prostora. Ipak, njena priča je uzbudljiva. U današnje vrijeme, kada umjetničke institucije vode neravnopravnu borbu za očuvanje našeg kulturnog identiteta, i dok se svuda oko nas grade hramovi potrošačkog društva, gotovo nestvarno djeluje činjenica da je 1946. godine Robna kuća Ješue i Mojce Saloma pretvorena u Umjetničku galeriju.

A nedaleko od ovih vjerskih hramova mjesto je najvećeg ratnog stradanja...


Sarajevske pijace mjesta su gdje se prodaje sve – voće, povrće, odjeća i druga, za pijace uobičajena roba. Posljednjih godina počelo je sređivanje gradskih pijaca, koje sada poprimaju nešto pitomiji izgled malih tržnica, ili skupine malih prodavnica.

Pijaca Markale mjesto je najvećeg masakra tokom opsade Sarajeva. Agresor je 5. februara 1994. godine ubio 68, a ranio 144 građanina Sarajeva. Nije rijedak primjer da je agresor u ratu ciljano pogađao mjesta gdje se nalazio velik broj ljudi – okupljališta mladih, redove za hljeb i vodu, pijace, tržnice... Kao simbol neuništivosti života, ovo mjesto – umjesto pretvaranja u neku vrstu memorijalnog centra – zadržalo je prijašnju namjenu.

...i mnoge druge bolne tačke Sarajlija.


Najstarija gimnazija, i poslije Gazi Husrev-begove medrese najstarija obrazovna ustanova u Sarajevu, prvu generaciju učenika upisala je davne 1879. godine. Poslije će u Sarajevu proraditi Druga, Treća, Četvrta, Peta... i mnoge druge gimnazije i srednje škole, ali Sarajlije će uvijek spomenuti Prvu gimnaziju kao posebnu. Osim što je najstarija, Prva je i škola koja je dala oba bh. nobelovca, Ivu Andrića i Vladimira Preloga.

Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, o Sarajevu je zapisao: “I u koje god doba dana i sa kojeg god uzvišenja bacite pogled na Sarajevo, vi uvijek i nehotice pomislite isto. To je grad. Grad koji dotrajava i umire, i u isto vrijeme se rađa i preobražava.”

Glavnom ulicom šetaju draga lica...


Sarajevo nema velike trgove, a jedan od najvećih je svakako prostor koji se danas službeno zove Trg oslobođenja – Alije Izetbegovića. Nekada davno trg se zvao po kralju Petru I Karađorđeviću; zatim po velikom hercegu srednjovjekovne bosanske države – Stjepanu Vukčiću Kosači, i posljednjem kralju bosanske srednjovjekovne države – Stjepanu Tomaševiću; poslije toga ime mu je bilo Trg slobode, a onda je promijenjeno u Trg oslobođenja. Ovom nazivu na kraju je dodano ime prvog demokratski izabranog predsjednika BiH.

...a u parku ispred Svjetlosti sve se dešava na 64 polja.


Mijenjanje imena trgova, parkova i ulica u Sarajevu je ustaljena pojava. Od jedne vlasti do druge, poput ovog trga, i mnoge gradske ulice mijenjale su nazive. Koliko to sve ima ili nema smisla, možda najbolje dočarava činjenica da ovaj trg većina Sarajlija zove park kod Svjetlosti, po knjižari koja se tu nalazi. Penzionerima koji od jutra do mraka raspoređuju po poljima velike šahovske figure, historija naziva trga uopće nije važna. Njihov trg sastavljen je od 64 polja, a njihova igra postaje jedan od nezaobilaznih kadrova sa sarajevskih ulica.

Sarajevo-x.com u serijama objavljuje fotopriču iz monografije "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta'. Autor knjige je Jasminko Halilović, a koautori su Nihad Kreševljaković, Zijah Gafić, Haris Čalkić, Anida Krečo i Milomir Kovačević. Priča o Sarajevu je ispričana nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. Sljedeći dio čitajte u nedjelju. Luksuzna dvojezična monografija objavljena je u organizaciji Udruženja Urban. Više informacija na www.sarajevomycity.com. Preuzimanje fotografija ili teksta nije dozvoljeno bez saglasnosti autora.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: