{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Edin Zubčević: Već 15 godina uspijevamo Sarajevo učiniti boljim mjestom

19.10.2012. u 20:57
6
0
Edin Zubčević: Već 15 godina uspijevamo Sarajevo učiniti boljim mjestom
6
Edin Zubčević: Već 15 godina uspijevamo Sarajevo učiniti boljim mjestom
Edin Zubčević
Glavni grad Bosne i Hercegovine će za dvadeset dana još jednom ugostiti najeminentnija imena svjetske muzičke scene. Taksim Trio, Miles Smiles, Yuri Honing Wired Paradise, The Bad Plus...samo su neki od gostiju 16. Jazz Festa, koji će od 30. oktobra do 4. novembra Sarajevo ponovno učiniti ljepšim mjestom za život.
Vrijedna ekipa Jazz Festa, na čelu sa direktorom Edinom Zubčevićem, užurbano radi na posljednjim pripremama. Sve mora biti besprijekorno kako bi publici ponudili još jedno vrhunsko muzičko putovanje. Unatoč brojnim obavezama, Zubčević je našao vremena za intervju za portal Klix.ba. Razgovarali smo o programu 16. Jazz Festa, njegovim gostima, stanju u kulturi, ali i o društveno-političkim zbivanjima...

Za nekoliko dana Sarajevo će biti domaćin još jednog Jazz Festa. Kakva atmosfera vlada u vašem timu?

Dinamična i uzbudljiva.

Šta je ono što će ljubitelji jazza vidjeti i čuti tokom ovogodišnjeg Festivala?

Programe kao i prethodnih godina možemo podijeliti na koncerte za koje će se svi koji poznaju i vole ovu muziku složiti da je jazz i na koncerte koji su srodni jazzu.

Naprimjer, američki The Bad Plus će bez dvojbe prezentirati klavirski trio kao jednu od klasičnih jazz formacija, novu muziku i novi repertoar za novo vrijeme i nove muzičare, kakvi su i sami članovi ovog ansambla. Bez ozira kakav repertoar izvode, to čine u duhu nekih od najvećih vrijednosti jazz trija od, recimo, trija Billa Evansa pa sve do skandinavskog trija prerano preminulog Esbjorna Svenssona – od kolektivne improvizacije do interpretacije u svakom smislu te riječi, individualno i na nivou trija.

Predstavit ćemo i senzaciju Miles Smiles koja donosi repertoar jednog od najvažnijih muzičara u istoriji jazza i sasvim sigurno najslavnijeg – Milesa Davisa i to u izvedbi muzičara koji su svirali s njim. Tako da ćemo slušati gitaristu Larryja Coryella i bubnjara Omara Hakima, trubača Wallacea Roneya, saksofonistu Ricka Margitzu, orguljaša Joeya DeFrancesca. U originalnoj je postavi i basista Darryl Jones kojeg smo očekivali i u Sarajevu, ali će ga na ovoj turneji ansambla Miles Smiles zamijeniti Ralphe Armstrong, jer je Darryl već godinama basista na stageu Roling Stonesa, a kako su vječni Stonesi od sredine oktobra počeli sa probama za novu svjetsku turneju, Ralphe je uskočio kao jedini basista koji, po mišljenju članova benda, može zamijeniti Jonesa.

Yuri Honing Wired Paradise je savremena fuzija različitih nepomirljivih stilova unutar jazza i u dodatnoj je fuziji sa beskompromisnim rockom. Iako Wired Paradise na prvi pogled ne pripada tradicionalnom jazzu, saksofonista Yuri Honing će oduševiti svakog ljubitelja jazz saksofona. Nadalje, italijanski kvartet koji dolazi u okviru projekta La Strada zajedno sa liderom benda slavnim harmonikašem Richardom Gallianom su i sami iznimno značajni i cijenjeni u svijetu takozvanog mainstream jazza ne samo u Evropi već i u Americi, što nije čest slučaj.

Muzika koja donosi ideju slobode

Na kraju, da budem iskren, ne vjerujem, ponekad ni najmanje a najčešće nikad do kraja, ni u jednu klasifikaciju kada je umjetnost u pitanju, posebno muzika. Ne postoji niko ko je u stanju povući demarkacionu liniju gdje počinje a gdje završava jazz kao što ne postoji niko ko može reći gdje počinje a gdje završava sloboda. Ono u što mi vjerujemo je kreativna i kvalitetna muzika. Zbog toga je Jazz Fest pozornica za različite muzike bez obzira koliko su one blizu ili daleko od jazza. Naprimjer, Taksim Trio koji će otvoriti ovogodišnji festival definitivno ne svira jazz ako je jazz samo ono što je swing ili malo više od toga. Međutim, njihova interpretacija osim ležerne virtuoznosti i ljepote otkriva potpuno identičan pristup muziciranju kao i u svakom dobrom jazz triju. Da su samo diskografi, magazini, kritičari pa čak i publika kreirali istoriju jazza, u njoj ne bi bilo nekih od najvažnijih stvari. Jer da se podsjetimo: jazz je nastao kao fuzija zapadnoafričke muzičke tradicije u susretu sa evropskom na američkom kontinentu, što je najkraći opis. Gdje bi bio jazz da nije bilo afrokubane i Gillespieja, Coltraneovog eksperimenta sa indijskom muzičkom tradicijom, Milesovog eksperimenta sa španskom muzikom i da ne nabrajam dalje. A svi su ti "eksperimenti" rezultirali u najmanju ruku izuzetnom muzikom podjednako senzacionalnom i inspirativnom u svoje vrijeme, kao i danas i mlađoj publici i mlađim muzičarima.

Publika 16. Jazz Festa će biti u prilici uživati u programima koji nude iznimna umjetnička iskustva te muziku koja donosi ideju slobode ne samo u muzičkom smislu već i slobode kao pojave u društvu.

Tako koncipiran festival predstavljati u malom gradu velike istorije gdje suživot još uvijek nije samo politička parola, fraza, floskula ili verbalni manevar, daje posebnu dimenziju samom festivalu i čini ga posebnim imajući u vidu program i kontekst.

Ako biste morali izdvojiti jedan događaj ovogodišnjeg Jazz Festa, koji bi to bio?

Osim koncertnog programa, organiziramo radionice i razgovore sa muzičarima, što smo ove godine pretvorili u malu petodnevnu školu otvorenog tipa za 40 mladih muzičara iz zemalja bivše Jugoslavije ili kako međunarodna zajednica voli to nazvati – Zapadnog Balkana.

Živimo u vremenu kada je kultura krajnje marginalizirana. Šta vas motivira da iz godine u godinu pravite sve bolji festival?

Ljubav i strast prema onome što radim, a to je činiti muziku mogućom.

Dokaz ste da za uspjeh nije potreban novac nadležnih institucija, no neki ne mogu, ne znaju ili ne žele funkcionirati bez njega. Šta biste poručili onima koji za svoj neuspjeh krive druge umjesto da "prionu“ na posao?

Lako se baviti kulturom ili kulturnom produkcijom kada imate dovoljno novca i resurse i određene pogodnosti. Sve se svodi na razliku između onih koji su spremni odustati kad više nemaju novca za projekte ili održavanje rada određene institucije, i one druge u koje spada Jazz Fest, a to su oni koji su bez novca i resursa spremni nastaviti s radom po svaku cijenu jer mi ovaj festival nismo dobili na poklon ili zadužili već smo ga stvorili bez ideje, volje i podrške za kulturu nadležnih institucija svih vrsta i nivoa. Vremenom, Jazz Fest smo učinili tradicionalnom i važnom manifestacijom prije nego su institucije novcem poreskih obveznika odlučile podržati ovaj festival. Prije smo mi počeli plaćati poreze nego su nama nadležne institucije počele dodjeljivati jednokratnu finansijsku podršku.

Budi promjena koju želiš vidjeti

Koliko politička previranja u zemlji utječu na Jazz Fest?

Na program, produkciju i organizaciju – nimalo jer mi postojimo uprkos okolnostima a ne zahvaljujući njima. Ali sve nas u Jazz Festu kao i ostale građane u Bosni i Hercegovini uznemirava i čini nesretnim ova agonija koju živimo evo sad će i treća decenija, a kada govorim kao građanin Sarajeva koji se ovdje rodio i tu proveo čitav život, na mene utiče sve od čopora pasa na ulicama do političara.

Prije nekoliko dana ste na svom Facebook profilu napisali da uzaludno pokušavate doći do federalnog i kantonalnog ministra kulture. Jeste li u međuvremenu uspjeli doći do njih?

Pogodite! Naravno da nismo, očito imaju važnijeg posla od svog posla. S njihove strane očekujemo minimum komunikacije na bazi činjenice da su njihova resorna ministarstva, Federacije i Kantona, davno, prije nego su oni postali ministri, proglasila Jazz Fest Sarajevo manifestacijom od značaja za Kanton i Federaciju, što su i ostale institucije sličnim aktima potvrdile, svako u svoje vrijeme u posljednjih 16 godina.

Šta biste izdvojili kao najveći uspjeh Jazz Festa u ovih 16 godina postojanja?

Opstanak bez kompromisa i konstantan razvoj jer je formula opstanka da budeš jači a ne slabiji. I koliko god da su okolnosti protiv nas, kad kažem nas, mislim na sve u Bosni i Hercegovini, mi nemamo nijedan pametniji izbor, čak ni kao mogućnost osim da pokušamo učiniti stvari boljima. Zvuči kao kliše a još gore će zvučati ako kažem da svako za sebe, za početak treba učiniti ovo društvo boljim u smislu nekada mudrosti, a sada već otrcane fraze – budi promjena koju želiš vidjeti. Proteklih 15 godina smo uspjeli Sarajevo učiniti boljim mjestom, barem šest dana godišnje kada je riječ o kvalitetnoj muzici, scenskom nastupu, produkciji i promoviranju ideje slobode u umjetnosti i društvu. Ali u Sarajevu su uvijek problem bili lažni Valteri.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: