"S obzirom na to da je 9. juna, na dan kada se obilježava Međunarodni dan arhiva, bila nedjelja, mi smo se odlučili da ga obilježimo danas. Kao i svi drugi arhivi u svijetu, koji ovaj dan obilježavaju na neki simboličan način poput izložbi, promocija svojih izdanja i slično, mi smo se odlučili na dan otvorenih vrata, s tim da smo zakazali i mnoge radne sastanke sa arhivistima Gazi Husrev-begove biblioteke, Vrhbosanske nadbiskupije, ljudima iz Mediacentra i mnogim drugim. Posjetioci će moći vidjeti i nekoliko naših izložbi i sve ono što smo do sada izdavali: kataloge, knjige, inventare, razglednice...", izjavio je za Klix.ba Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva.
U dvorištu arhiva postavljena je izložba "Sarajevo: svjetlost prošlosti arhivskih dokumenata", koja je bila izložena prošle godine, povodom obilježavanja 550 godina Sarajeva i 20 godina opsade. Tom izložbom je otvorena svečana sjednica Gradskog vijeća u Narodnom pozorištu, a tu su i segmenti drugih izložbi Arhiva.
"Mi smo ove godine, zajedno sa drugim arhivima glavnih gradova slavenskih zemalja, radili zajedničku izložbu u Parizu, u zgradi UNESCO-a, a sa koje ćemo ovdje predstaviti naša četiri panoa i katalog. Ta izložba sada gostuje u Zagrebu i putovat će svim glavnim gradovima", rekao je Zaimović.
Osim na Dan otvorenih vrata, u Arhiv posjetioci dolaze i da istraže i riješe pitanja imovine, nekretnina, svjedočanstava, građevinskih dozvola i drugo. Kako kaže Zaimović, i do 60 ljudi dnevno prođe kroz Arhiv kako bi riješilo ta pitanja. Tu je i naučno-istraživački segment, gdje je građanima na raspolaganju čitaonica Arhiva, a koriste je, ne samo građani BiH, već i oni iz inozemstva. Na web-stranici je pružen uvid u kompletnu građu Arhiva te je potrebno samo da posjetioci najave šta žele istraživati, a djelatnici Arhiva im pripreme građu. Arhiv sarađuje sa općinama, Kantonom i Gradom Sarajevo te preuzima njihovu arhivsku građu.
"Arhiv je svakodnevno otvoren, ali mi želimo malo više upoznati javnost sa svojim radom. Ljudi malo znaju o tim segmentima naše institucije i zato sada koristimo priliku da ih upoznamo. Za Evropsku noć muzeja i svaki sličan dan bili smo otvoreni za javnost. Koristimo svaku priliku da ljudima objasnimo šta smo i ko smo i o čemu se zapravo radi", kaže Zaimović.
U posljednje dvije godine Arhiv sarađuje i sa Filozofskim fakultetom u Sarajevu, čiji studenti, u okviru svojih predavanja, gostuju u Arhivu. Osim njih, česti su gosti i studenti sa Arhitekture, Muzičke akademije, ali i učenici srednjih i osnovnih škola.
Arhiv aktivno radi i na digitalizaciji svoje građe, gdje je prioritet najstarija građa, kako bi se zaštitila. Radi se i na digitalizaciji građe iz Drugog svjetskog rata, što je zajednički projekt sa Muzejom holokausta.
"Ono što ja želim je da sa gradskim općinama i Gradom Sarajevo napravimo zajednički projekt digitalizacije i softverske obrade gradskih knjiga Gradskog narodnog odbora od 1888. do 1945. godine, ne samo zbog očuvanja baštine, već što je to i prilično potrebno. Lakše će se vršiti pretrage prilikom rušenja i izgradnje novih objekata i utvrđivanja vlasništva. Dalje, tu je i restitucija - proces koji se neće moći obavljati bez tih knjiga. Digitalizacijom bi se znatno smanjio i olakšao posao. Mi smo sa Mediacentrom već potpisali ugovor o saradnji i imamo neke ideje. U biti, postoje ideje, samo trebaju sredstva. Kada bi četiri sarajevske općine izdvojile po 3.000 KM godišnje, mi bismo mogli odraditi veliki posao u narednih pet ili šest godina", ispričao je direktor Historijskog arhiva.
Arhiv će danas za posjetioce biti otvoren do 22 sata.
