Dino Mustafić: Očekujem da vlast zaustavi konzumerističke težnje i sačuva dušu grada od provincijalizacije

Narodno pozorište je produciralo devet premijernih naslova i to četiri dramske predstave, dvije operne i tri baletne, dok je na sceni izvedena 101 reprizna predstava. Zabilježilo je 30 gostovanja, od čega na 13 festivalskih na kojim je osvojeno 20 nagrada.

"Iza sebe imamo umjetnički uspješnu godinu koju je s velikom pažnjom ispratila naša publika. Tražila se karta više za mnoge predstave. Takav interes publike i pune sale nisu došle same od sebe. To je rezultat promišljenog repertoara umjetničkih direktora Drame, Opere i Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo. Moram istaći i veliki angažman tehničkog i operativnog sektora u našoj kući jer bez tog servisa umjetničkim vizijama i autorskim konceptima ne bismo mogli podići scenski standard dostojan najstarije i krovne teatarske institucije u BiH. Naposljetku, pozorište je kolektivni čin, timski rad, svojevrsna kibernetička mašina, kako kaže Rolan Bart, sistem koji kada se pokrene ima svoj ritam, svoju muziku, svoje lice. Trudit ćemo se da to bude još bolje u narednoj godini", rekao je.

Postavlja se pitanje koliko je teško paziti na to da ne upadnu u zamku hiperprodukcije u kojoj kvalitet predstava pada na drugo mjesto. Mustafić je objasnio kako je broj premijera koji su uspostavili u posljednje dvije godine regionalni standard nacionalnih teatarskih kuća.

"Mi ne krijemo da smo umjetnički vrlo ambiciozni i da je produkcija novih naslova nakon izlaska iz pandemijske krize, restriktivnih mjera i prinudne stanke, po našem zacrtanom planu, bila prioritet. Sada već imamo jasnu fizionomiju repertoara, zavidan broj 'živih' predstava u našem programu, što nam omogućuje još veći regionalni iskorak i internacionalizaciju naših umjetničkih dostignuća. Bez produkcije, i to vrlo intenzivne, nemamo mogućnost komparacije sa drugima. Mi imamo svega četiri institucionalna pozorišta i dužni smo na mjesečnoj razini publici ponuditi nove naslove. Kod nas u Narodnom pozorištu posebno je značajno podići nivo repriznih i premijernih izvedbi Opere i Baleta koji su uslovljeni odsustvom pozorišnog, opernog orkestra", kazao je.

Predstava "Idiot" u režiji Selme Spahić, koja je premijerno izvedena 22. februara 2023. u Narodnom pozorištu, je zasmetala Ambasadi Rusije u BiH. Iz ambasade su, između ostalog, tvrdili da je Spahić "stavila u usta likova različite osuđujuće riječi za Rusiju počev od 'narodnog bijega', 'mobilizacije' i korištenja ruskog naroda kao topovskog mesa, sve do ismijavanja ruskih patriota kao skinheada".

Ubrzo im je od Narodnog pozorišta stigao odgovor. Između ostalog su naveli da će se umjetnici uvijek baviti društvom u kojem žive, stvarati djela koja su reakcija na svijet u kojem nastaju, neodvojivo povezana s njim i biti njegovo ogledalo, njegov rezonator.

"U kreiranju repertoara, izboru autora i naslova, umjetnički direktori imaju potpunu autonomiju i slobodu. Savremeno, umjetnički vođeno pozorište, upravo zato što je na državnom budžetu, ne smije da se prikloni trivijalnosti i komercijalnosti, već mora da zastupa opće društvene interese. Vjerujem da pozorište treba da otvara bolna pitanja i tabu teme, da pruža doprinos umjetničkoj i društvenoj emancipaciji. Stoga je pokušaj političke cenzure ili diktata u institucijama kulture neprihvatljivo ponašanje u demokratskim društvima i svaki put kada osjetimo pritisak politike, mi ćemo braniti slobodu izražavanja i misli. Predstava koju spominjete ima veliku gledanost, čak i svoje fanove koji je gledaju po više puta jer je to hrabro i radikalno generacijsko čitanje velikog klasika kao što je Dostojevski", naveo je.

Zanimalo nas je vjeruje li da se smjenom vlasti odnos prema sektoru kulture promijenio na bolje. Mustafić je odgovorio kako je nova vlast u svoje prioritete stavila promjenu odnosa prema kulturnom sektoru te da se u kantonalnim premijerskim ekspozeima akcentira kultura i umjetnost kao značajan društveni faktor.

"Takva retorička opredjeljenja moraju pratiti i konkretne akcije u rješavanju kadrovskih i infrastrukturalnih problema koji su vidljivi golom oku. Zgrade nam traže temeljitu obnovu, tehničku i estetsku, dotrajale su i zapuštene. Narodno pozorište je arhitektonski spomenik kulture i očekujem da ćemo u ovoj godini rekonstruisati fasadu, instalirati novu akustičku postavku, izraditi projekte rekonstrukcije stolica i publičkih toaleta u pozorištu. Za sve ovo postoji plan koji se koordinira s nadležnim Ministarstvom kulture i sporta u KS i ako se ovo uradi u naredne dvije godine, bit će to vrijedan hvale potez. S druge strane, krajnje je vrijeme i za otvaranje novih kulturnih objekata jer je sramota da glavni grad države nije skoro više od pola vijeka otvorio novo pozorište, galeriju, muzej, neki umjetnički centar. S tugom i ogorčenjem gledam kako se raritetna kina poput Apola ili Imperijala pretvaraju u trgovine umjesto da ostanu prostori umjetničkog okupljanja na fonu njihovog značaja za kulturnu historiju Sarajeva. Očekujem da nova vlast zaustavi takve konzumerističke tendencije, sačuva dušu grada od provincijalizacije. Treba pozdraviti departizaciju u institucijama kulture koja kroz organe upravljanja postavlja kompetentne ljude. Nadam se da će proces depolitizacije javnih ustanova i preduzeća postati pravilo u budućnosti, da će se birati na čelo institucija ljudi s djelom, opusom, biografijom i rezultatom, bez obzira na političke preference", ispričao je.

Mustafić je nedavno ukazao na loš položaj mladih opernih umjetnika u institucionalnim okvirima. Oni teško dolaze do stalnog zaposlenja. Smatra da je opera percipirana kao gubitnički element u društvu: troši mnogo novca, a ne daje mnogo.

"Za razliku od nekih drugih umjetničkih poziva, operni pjevači i baletni igrači osim angažmana u Narodnom pozorištu nemaju drugu adresu gdje mogu ostvariti svoju egzistenciju. Toga moraju svi biti svjesni, od uprave pozorišta do nadležnih institucija koje su dužne pružiti mogućnost ostvarivanja radnog prava ovim vrlo zahtjevnim, asketskim umjetničkim vokacijama. Imamo čvrst dogovor s ministrom kulture i sporta u KS, gospodinom Magodom da u narednoj godini primimo u angažman soliste i solistice Opere i da sa se sačuva baletski ansambl koji je internacionalnog karaktera, što je potpuno u duhu specifičnosti ove umjetnosti u regionu i Evropi", rekao je.

Narodno pozorište je posebnu pažnju posvetilo programu Kultura na ulice. Zahvaljujući njemu su kulturu uspjeli približiti "običnim" građanima. Mustafić je uvjeren da će ovo biti stalni program Narodnog pozorišta i u budućnosti.

"Sada je prvi put upisan u prijedlog novog budžeta kao posebna programska stavka. Pokazalo se da je dislociranje naših programskih sadržaja u sunčanim danima na ulice i trgove Sarajeva pun pogodak. Imamo izvrstan feedback od publike, izašli smo sa visokom kulturom među raju. Naš programski credo 'Pozorište narodu' dobio je puni smisao. Operne arije, baletne i dramske predstave, koncerte, poezije, multimedijalne performanse, konceptualne radove i likovne izložbe prati po nekoliko hiljada građana u svim dijelovima Kantona Sarajevo. Ako ovom programu dodamo još i godišnji program gostovanja po sarajevskim općinama pod nazivom 'Pozorište na kućnoj adresi', onda vam je jasno koliki smo iskorak napravili u približavanju umjetnosti najširoj publici", kazao je.

Mustafić se često oglašava povodom političkih dešavanja u BiH, aktuelnih problema u društvu i slično. Pojedini ljudi ga zbog toga kritikuju zato što smatra da to radi zbog vlastitog interesa. On napominje da se umjetnik ili bilo koji intelektualac ne određuje stupnjem akademskog obrazovanja, već javnog angažmana.

"Nevjerojatno je koliko je zapravo malo ljudi iz umjetničkih krugova javnost svoje profesije koriste za kritiku devijacija društvene zajednice u kojoj žive. Postoji cijeli obrazovni sistem koji uz mahalsko - čaršijske kuloare profilira ljude koji treba da 'rade i šute, da gledaju svoja posla'. Nigdje se ne izgrađuje kritički odnos prema bilo čemu. Upravo oni kojima smeta javni angažman umjetnika, novinara, profesora, pravnika, inžinjera, doktora i ljudi iz drugih profesija pokušavaju zatvoriti javni prostor za dijalog, debatu i tako pokoriti intelektualce. Želi se do kraja obesmisliti javni angažman, stvoriti ešalon poslušnih kultivisanih nacoša, oportunistička vojska koja će mahati stranačkim zastavama na 'patriotskom zadatku'. Do koje mjere je to postalo besmisleno govori i mobilizacija svih desničarskih botova i njihovih plaćenih novinara da institucionalnu posjetu s početka ove godine i dijalog organa upravljanja Narodnog pozorišta s aktuelnom federalnom ministricom kulture i sporta predstave kao 'etički' problem zbog ministricinih političkih izjava", nastavio je.

Dodao je da su naslovi bili da su se lično oni okoristili tom posjetom, a ne da se tražila i dobila konkretna podrška federalne razine vlasti jedinom profesionalnom baletu i operi u BiH. Dodao je da su su oni išli na institucionalne adrese, a ne na privatne ili stranačke.

"Ono o čemu ja pišem, govorim, naposljetku stvaram kroz svoje predstave i filmove jeste moj odnos prema svijetu u kojem živim, vrijednosti za koje se zalažem, ideali za koje se borim punih 30 godina. Radim to ne samo kao stvaralac, već i kao građanski aktivista, osnivač fondacija koje se bave ljudskim pravima i kulturom sjećanja, demokratijom i civilnim društvom. Dakle, učestvujem u javnom diskursu svog vremena jer želim utjecati na smjer kretanja društva u kojem živim i nastavit ću sa svojim javnim djelovanjem do kraja života", ispričao je.

Kada je riječ o Mustafićevim projektima, nedavno je završio sa snimanjem filma "Paviljon". Okupio je brojna glumačka imena, među kojima su: Rade Šerbedžija, Mirjana Karanović, Zijah Sokolović, Branka Petrić i drugi. Film prati grupu stanara staračkog doma "Paviljon" koja se odlučuje na oružani ustanak nakon što su godinama trpili torturu zaposlenika i za svoj novac dobijali sve goru uslugu.

Režiser se nada da će film biti završen i spreman za distribuciju polovinom 2024. godine. Zanimljivo je to da je na njemu sarađivao sa svojim ocem, legendarnim Mustafom Mustafićem. Njih dvojica su i ranije radili na filmu "Remake" te mnogim dokumentarnim filmovima.

"Ja sam filmsko dijete, rastao sam uz filmove. Svom ocu mogu biti zahvalan što me je naučio da sa strašću i ljubavi snimam i sanjam priče za koje vjerujem da ih je važno filmski ispričati", zaključio je Mustafić u razgovoru za Klix.ba.